Vjerojatno svatko od nas misli kako dobro poznaje svoj organizam i nacin na koji ljudsko tijelo funkcionira. No, je li zaista tako? Evo nekoliko zanimljivih karakteristika organizma s kojima je malo tko upoznat.
Unošenje voca i povrca u organizam može pomoci našem tijelu u proizvodnji vlastitog aspirina. Naime, ljudi koji u organizmu imaju vecu kolicinu benzojeve kiseline koja je prirodni sastojak u vocu i povrcu, sposobni su proizvoditi salicilnu kiselinu. Ova kiselina je kljucna komponenta koja aspirinu daje njegova anti-upalna svojstva kao i svojstvo djelovanja protiv bolova.
Svaka osoba ima razlicit otisak jezika, baš kao što je slucaj i s otiscima prstiju. Zato jezik može biti veoma koristan pri provjeri necijeg identiteta. Takoder, jezik nam može dati informacije o našem zdravstvenom stanju. Primjerice, ukoliko na jeziku imate usjek koji ne seže do njegova vrha, to je gotovo siguran znak kako vam je prehrana nepotpuna.
Iako se dugo smatralo kako je slijepo crijevo suvišno i beskorisno, ono ipak ima opravdanje svog postojanja u našem organizmu. Naime, slijepo crijevo služi kao stanište korisne bakterije koja djeluje u crijevima. Ova bakterija pomaže lakšoj probavi te štiti želudac, a samim time i cijeli probavni sustav ljudskog organizma.
Naše tijelo duže je nakon sna, nego prije spavanja. U prosjeku je svaki covjek ujutro duži nešto više od jednog centimetra u odnosu na svoju stvarnu visinu. Ovaj fenomen nastaje zbog tekucine koja se, dok spavamo, skuplja medu našim zglobovima. Tijekom dana se ova tekucina izgubi, zbog stajanja ili rada zglobova, no za vrijeme sna se obnovi i daje nam dodatnu visinu.
Boja kose odreduje koliko ce biti gusta vaša kosa. Prosjecan covjek na glavi ima oko 100 000 "cahura" od kojih svaka tijekom životnog vijeka proizvede 20 zasebnih dlaka. Nasuprot tome, ljudi s plavom kosom imaju na glavi prosjecno 146 000 takvih "cahura". Crvenokosi ljudi pak, imaju u prosjeku najrjedu kosu koja sadrži 86 000 "cahura".
Pomocu ultra - osjetljivih kamera otkriveno je kako naša tijela emitiraju male kolicine svjetlosti koja je ipak preslaba da je uocimo prostim okom. Vec je godinama poznato kako sva živa bica emitiraju slabu svjetlost kao rezultat kemijske reakcije u stanicama organizma. Cudno je pak što dijelovi tijela koji proizvode najviše svjetla nisu istovjetni s dijelovima tijela koji proizvode najviše topline.