Cilj nam je do kraja mandata povećati stopu zaposlenosti na 68 posto

Vijećnici bi trebali raditi za jednu kunu, Z. Kajfeš (M. ANGELINI)
Vijećnici bi trebali raditi za jednu kunu, Z. Kajfeš (M. ANGELINI)

Cilj Hrvatske do kraja mandata ove vlade je podići stopu zaposlenosti na 68 posto, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u Goeteborgu, gdje sudjeluje na summitu zemalja članica EU-a posvećenom socijalnim pitanjima.

"Današnji summit će biti i prigoda da izvijestimo naše partnere o svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju stope zaposlenosti - idealno bi bilo do 68 posto do kraja mandata", rekao je Plenković po dolasku na summit.

Trenutačno je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj oko 60 posto i nalazi se pri dnu ljestvice unutar EU-a. Cilj Europske unije je da se do 2020. dostigne prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto. Prosječna stopa zaposlenosti u EU-u, prema podacima za 2016. je 71,1 posto. Švedska je jedina članica koja ima stopu zaposlenosti veću od 80 posto - 81,2 posto.

Na summitu u Goeteborgu bit će prihvaćen Europski stup socijalnih prava, dokument koji uključuje dvadeset načela i prava počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog minimalnog dohotka.

Dokument će u ime svih članica potpisati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om.

U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena "na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji" te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.

Premijer Plenković kaže da Europski stup socijalnih prava predstavlja nastavak razgovora sa summita u Rimu u ožujku ove godine. Ideja je da se dobre prakse koje imaju zemlje s izraženom socijalnom dimenzijom primjene u svim članicama EU-a.

Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla.

Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.

Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta. Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter