U rovinjskom Hotelu Lone, u tijeku je dvodnevni regionalni sastanak EU pilot projekta Marelitt, iniciran od strane djelatnika rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković". Uz domaćine, kao partnere u projektu, čiji je cilj uklanjanje morskog otpada iz četiri regionalna mora Europe, što uključuje i Jadran, sudjeluju i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Istarske županije i Grada Rovinja.
Kako doznajemo od koordinatorice za Marelitt za Republiku Hrvatsku, Mirte Smodlaka Tanković, morski je otpad velik globalni, ali i europski problem koji utječe na ekosustav četiri europska regionalna mora- Baltičkog, Crnog, Mediterana i sjeveroistočnog Atlantika i potječe od morskih i kopnenih izvora, a sastoji se od predmeta koji su namjerno odbačeni, slučajno izgubljeni ili koji su nošeni vjetrom i rijekama završili u moru.
- Upravo kroz projekt Marelitt ocijenit će se postojeći projekti za uklanjanje otpada i na osnovi toga uspostavit će se jasne procedure "dobre prakse". Nakon toga, organizacije uključene u projekt, nastavit će s razvojem procedura, odnosno s jasnim ciljem iznalaženja financijskih sredstava, pojasnila je ing. biologije Smodlaka Taknović, dodavši i da je sam projekt iniciran "Morskom direktivom", projektom u koji je, kao članica Europske unije uključena i Hrvatska a koji bi državama EU trebao pomoći u postizanju "dobrog statusa okoliša" (good environmental status-GES) u svim morima EU do 2020. godine i koji će jamčiti da svojstva i količine morskog otpada ne predstavljaju opasnost za pomorski i obalni okoliš.
Na pitanje koliko je Jadran devastiran i koliko je more čisto, Smodlaka Tanković, odgovorila je da danas nemamo odgovora.
- Takva se istraživanja do sada nisu vršila, pa je prvi i inicijalni korak skeniranje terena. Naime, iako o moru znamo puno, problematika otpada i pretvaranja mora u deponije smeća, javljaju se posljednjih godina i to naročito porastom uporabe plastike i sve izraženijeg konzumerizma, veli koordinatorica Marelitta za RH-a, podsjećajući i da Hrvatska, glede ove problematike, zasigurno nije izuzetak. Po njenim riječima da bi se problemu prišlo, osim iznalaženja sredstva kao jednog od imperativa, iznimno je bitan i timski rad, i to ne samo znanstvenika i lokalne uprave već čitave zajednice i tzv. malih ljudi.
- Uz činjenicu da morski otpad postoji, naći krivca za to iznimno je teško. No, takvim se istraživačkim radom nećemo baviti jer je cilj upravo promijeniti savjest ljudi i ne dozvoliti da naše more postane odlagalište. U tom, smislu zalagat ćemo se i za iznalaženje bolje motivacije našim ribarima, s kojima imamo iznimno dobra iskustva, da nam pomognu da sve ono što "pokupe" u moru iznesu na obalu. Cilj, je naime, da ribare motiviramo a ne kritiziramo, pojasnila je voditeljica Mirta Smodlaka Tanković, od koje doznajemo i da projekt koji vodi Centar za istraživanje mora predstavlja jedan od šest pilot projekata diljem Europe, te je jedini koji se bavi područjem Jadranskog mora. (N. ORLOVIĆ RADIĆ)