Obvezni program cijepljenja hrvatski je nacionalni ponos za ministra zdravlja dr. Rajka Ostojića jer je sveobuhvatnim cijepljenjem iskorijenjen niz bolesti. S druge strane, o neophodnosti vakcinacije i mogućoj štetnosti po zdravlje u javnosti se već neko vrijeme vode rasprave.
Zbunjeni roditelji često traže dodatne informacije i pojašnjenje o cijepljenju. Koje su nuspojave, a koje dobrobiti? Zbog čega se djeca cijepe kada nekih bolesti nema godinama u Hrvatskoj?
O ovim i drugim pitanjima razgovarali smo s dr. Vlastom Skopljak, voditeljicom Službe za epidemiologiju Županijskog zavoda za javno zdravstvo, i dr. Jasnom Valić, epidemiologinjom u istoj službi.
- Ne zaboravimo da korist od cijepljenja višestruko nadmašuje rizik od nuspojava. Svako cjepivo, kao i svaki lijek može izazvati nuspojave, najčešće blage naravi u vidu boli na mjestu primjene, crvenilo i lagano povišenu temperaturu. Teške komplikacije su vrlo rijetke, poručuje Skopljak.
- Srećom, danas u Hrvatskoj ne poznajemo zarazne bolesti kao što je dječja paraliza jer je ona iskorijenjena iz naše sredine 2000. upravo zahvaljujući cijepljenju. Nema već duži niz godina prijavljenih oboljenja od difterije.
- Da bi spriječili pojavu i širenje zarazne bolesti u određenoj sredini, postotak procijepljenosti za ospice mora biti najmanje 95 posto, a kod ostalih bolesti najmanje 90 posto. Time se postiže kolektivna zaštita, a zaštićena su i ona djeca koja se iz medicinskih razloga ne smiju cijepiti. Zaštićena su, također, djeca koju roditelji ne žele cijepiti, i to upravo zahvaljujući drugoj djeci čiji su roditelji preuzeli rizik od nuspojava, naglašava dr. Skopljak.
Na pitanje koliko roditelja odbija cijepljenje i zbog čega, naše sugovornice vele da se godišnje u Istarskoj županiji javi desetak roditelja koje su uputili liječnici jer su odbili cijepiti djecu.
Prema iskustvu dr. Valić, jedni su zbunjeni informacijama o nuspojavama, druga je skupina uvjerena da je na djelu svjetska teorija urote i ostaju pri svojem stajalištu, kaže dr. Valić.
Biti odmjeren i selektivan
Epidemiolog dr. Mladen Smoljanović, predstojnik Katedre za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta, poznat je po zalaganju za selektivan i odmjeren pristup cijepljenju. Vakcinacija je puno pomogla u suzbijanju ili iskorjenjivanju dječjih bolesti, no treba paziti da se imunološki nezreli dječji organizam ne napada odjednom s previše antigena, upozorava on.
Imunolog poznat po protivljenju nepotrebnom cijepljenju dr. Srećko Sladoljev izjavio je da je cjepivo potrebno, ali ga treba osuvremeniti.
"Jesam za stjecanje imuniteta umjetnim putem, ali nikako injekcijom, nego tabletama ili sprejem," njegov je svojedobno objavljen stav. - Iglom zaobilazimo prirodnu organizaciju, nepotrebno, agresivno i, što je najopasnije, dugotrajno provociramo imunološki sustav koji može učiniti pogrešku i nepovratno napasti vlastita tkiva, upozorio je dr. Sladoljev.
Imunolog u mirovini dr. Željko Poljak, danas urednik Liječničkih novina, ukazuje na dva problema - obavještavanje javnosti o nuspojavama i obaveznost cijepljenja.
- Otvorite li na internetu izvještaj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2010. godini pročitat ćete nešto nevjerojatno: u toj je godini prijavljeno samo 277 nuspojava. Kada bi se nuspojave javljale u 5 do 10 posto slučajeva, ta bi brojka trebala biti 50.000 do 100.000, a vjerojatno bi bila višestruko veća kad bi liječnici prijavili sve nuspojave, a to ne čine premda moraju. (Piše Jasna ORLIĆ)