Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj približile su se europskom prosjeku, iako Hrvati spadaju u najsiromašnije građane među 28 članica EU-a. U usporedbi s 11 bivših komunističkih država srednje i jugoistočne Europe, koje su danas u EU-u, kruh i žitarice skuplji su samo u Sloveniji.
Čak i bogatiji građani Velike Britanije i Nizozemske kupuju tu hranu po nižim cijenama nego u Hrvatskoj, pokazuju podaci Eurostata za 2013. g. Slično je s ostalim prehrambenim proizvodima, bezalkoholnim pićima, mesom, mlijekom, sirom i jajima. Cijene tih proizvoda u Hrvatskoj, ako se uključe i alkoholna pića, kreću se od 75 do 103 posto od europskog prosjeka.
Hrana i bezalkoholna pića najskuplji su u Danskoj, gdje iznose 143 posto od europskog prosjeka, a najjeftiniji su u Poljskoj (61 posto). U Hrvatskoj su cijene hrane na razini od 92 posto prosjeka.
Iako su naše plaće najveće među 11 "novih" članica EU, nakon Slovenije, prema iznosu BDP-a po stanovniku, sve srednjoeuropske države pretekle su Hrvatsku. Od nas su bogatiji građani svih 28 članica EU-a, osim Rumunjske i Bugarske. Osim toga, razina cijena u istočnom dijelu EU-a niža je nego u Hrvatskoj, što znači da građani istočnog dijela Unije za niže plaće i mirovine mogu kupiti više nego Hrvati.
To se vidi iz podataka o kretanju "aktualne osobne potrošnje" po stanovniku (AIC), koju Eurostat izražava u "standardu kupovne moći" (PPS). Kako Hrvatska već pet godina ne može izaći iz krize, njezina potrošnja po stanovniku je pala na 59 posto EU-prosjeka. Hrvati su prema osobnoj potrošnji treći od začelja ljestvice, i troše, nakon Rumunjske i Bugarske - najmanje.
Najveću osobnu potrošnju u EU ima Luksemburg (141 posto od prosjeka), Njemačka (121), Velika Britanija (120), Austrija (119), Švedska (118), dok su Italija i Španjolska pale ispod prosjeka. (Branko PODGORNIK)