Cijeli zračni promet u Hrvatskoj ostao na 1 žici!

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Dok se tjedan dana hvalio kako je Hrvatsku u jednom danu preletjelo 2.520 zrakoplova Dragan Bilać, direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe sada može zahvaljivati samo Bogu, te nekolicini svojih iskusnih kontrolora što ove srijede nije brojao jednako toliko mrtvih u Hrvatskoj. Kada je u olujnom nevremenu, zbog prolaska ciklone Melisa, sjedište Hrvatske kontrole zračnog prometa (HKZP) ostalo bez struje, u hrvatskom zračnom prostoru nalazilo se oko 120 zrakoplova. Srećom, čudom i nadljudskim naporima niti jedan od njih nije doživio nesreću, iako su se, kako doznajemo, na najmanje tri zrakoplova uključili sustavi koji su signalizirali da je udaljenost između njega i drugog zrakoplova ispod dozvoljene granice. Bili su preblizu, no računala su odradila svoj posao te do nesreća nije došlo.

- Bog nas je spasio, ponavljaju ovih dana brojni djelatnici HKZP-a s kojima smo razgovarali i sami u čudu što je u njihovom modernom središtu nadzora zračnog prometa nad Hrvatskom nestalo struje.

To se, kako je već potvrđeno i iz samog HKZP-a, dogodilo jer je u podrumske prostorije u kojima je smješten sustav napajanja zgrade prodrla voda. Dodatni problem pojavio se jer su i generatori koji su trebali osigurati opskrbu energijom u takvom slučaju bili spojeni na isti sustav napajanja. A da u sjedištu HKZP-a postoji energetski problem Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, koja je zadužena za nadzor HKZP-a, primijetila je u jednom od nadzora obavljenih još prije godinu dana. Tu nam informaciju jučer nisu službeno mogli potvrditi u Agenciji, već ćemo odgovor na taj upit morati pokušati dobiti u ponedjeljak.

Kad je u HKZP-u u srijedu u 15.10 sati zavladao mrkli mrak, a zrakoplovi na nebu nad Hrvatskom ostali bez ikakve kontrole započelo je gotovo panično kontaktiranje susjednih kontrola zračnog prometa koje su svojim sustavima trebale pomoći u sigurnom preusmjeravanju i spuštanju u najbliže zračne luke. Umjesto HKZP-a posao su odradili njihovi kolege iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Srbije i BiH.

Iako je Zračna luka Zagreb opremljena najmodernijim sustavom koji omogućuje slijetanje zrakoplova u uvjetima kada ne postoji baš nikakva vidljivost i on je u srijedu izbačen iz uporabe jer je, kako doznajemo, spojen na napajanje HKZP-a. Jedina veza što su ju kontrolori na zagrebačkom kontrolnom tornju imali bila je radio-veza, a u pomoć su im ubrzo priskočili i stariji, najiskusniji kolege koji su koristeći zrakoplovne karte uspjeli proslijediti informacije o nastavku leta pojedinih aviona.

Kako je sustav, nakon nešto manje od sat i pol vremena ponovno osposobljen za sada nije službeno potvrđeno, no nije isključeno da je prikopčan na gradsku mrežu Velike Gorice ili pak na struju same Zračne luke Zagreb. Nema dvojbe da su sustav sigurnosti i kvalitete u HKZP-u u ovom slučaju podbacili. Što se točno događalo te srijede u HKZP-u trebala bi pokazati istraga što ju je naložio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

I dok se čekaju konkretni odgovori o ovom nezapamćenom incidentu u sustavu kontrole hrvatskog zračnog prostora, upućeni se pitaju je li se tako nešto smjelo dogoditi. Naime, ukoliko je prije godinu dana Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo uočila nedostatke u energetskom sustavu HKZP-a i upozorila upravu na to potpuno je neshvatljivo da problem u do sada još uvijek nije riješen. Je li u pitanju aljkavost čelnih ljudi HKZP-a ili pak nedostatnom nadzoru od strane Agencije možda će pokazati upravo ova istraga.

Tko će točno istraživati "slučaj HKZP" iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za sada nam nije odgovoreno. No, Jutarnji list je, prenoseći izjavu ministra Hajdaša Dončića, koji je preko Nadzornog odbora HKZP-a zatražio istragu, objavio da su u nju uključeni i predstavnici Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.

Nitko, međutim, ne spominje glavnog istražitelja zrakoplovnih nesreća Danka Petrinu, koji bi, budući da se dogodio izuzetan incident u zračnom prostoru, kao predstavnik jedinog neovisnog tijela, Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, trebao biti uključen u istragu.

- Ministar nema ovlasti narediti istragu, a Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo ne smije ovaj slučaj istraživati, jer bi i sama mogla biti predmet istrage s obzirom na obvezu nadzora nad HKZP-om, upozorava bivši istražitelj zrakoplovnih nesreća Dinko Vodanović.

U ovom slučaju bit će nužno provjeriti i je li prekršen Zakon o kritičnim infrastrukturama budući da se HKZP nesumnjivo ubraja na njihovu listu. Riječ je o Zakonu što je stupio na snagu još u travnju prošle godine i koji za nepoštivanje odredbi o izradi svih sigurnosnih planova koji među ostalim podrazumijevaju i nesmetan nastavak rada u slučaju određene sigurnosne ugroze predviđa kaznu i do milijun kuna. Tim više, što se HKZP, zasigurno ubraja i u europsku kritičnu infrastrukturu. (A. RAIĆ-KNEŽEVIĆ/NL)


Podijeli: Facebook Twiter