Seoska dobra ili komunele specifičan su oblik vlasništva i postoje samo na području Ćićarije. U 14 sela istarskog Krasa mještani su ih stekli zajedničkom kupnjom velikih pašnjačkih i šumskih površina od Austro-Ugarske, početkom 19. stoljeća, i uglavnom ih koristili za zajedničke potrebe.
Problem je što su komunele opće dobro, dakle, može se reći, bez vlasnika. Potomci onih koji su prije gotovo dva stoljeća kupovali zemljišta moraju pak sudskim putem dokazivati vlasništvo da bi se upisali u zemljišne knjige.
U nekoliko se navrata pokretalo rješavanje njihova statusa, a od 2002. godine kada su sela Rašpor, Račja Vas, Trstenik, Lanišće i Brgudac podnijela tužbu protiv države radi rješavanja pitanja seoskih dobara ili komunela, do danas se ništa nije riješilo, rekao nam je laniški načelnik Neven Mikac.
- Bivši općinski sud u Buzetu donio je svojevremeno jedno rješenje za Brgudac gdje su komunele podijeljene svim onima koji su podnijeli zahtjev, odnosno koji smatraju da polažu pravo na dio zemljišta, međutim Državno odvjetništvo se žalilo i predmet je na Županijskom sudu u Puli, rekao je Mikac.
Na Općinskom sudu u Buzetu vodila su se tada, podsjetimo, još četiri slična predmeta. Tužitelji su bili potomci Ćića koji su prije dva stoljeća zajedno postali vlasnici velikih kraških površina. U sudskom postupku koji su vodili protiv Republike Hrvatske ili protiv drugih upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, namjeravali su dokazati da im pripadaju temeljem nasljednog prava još iz doba Austro-Ugarske.
Rješavanje problema komunela jako je važno jer je postojeće stanje ograničavajući je faktor bilo kakvog razvoja. Zbog neriješenog pitanja vlasništva, ne može se postaviti niti antenski stup, a već petnaestak godina na Ćićariji muku muče kako osigurati 500 četvornih metara zemljišta za planinarski dom u okolici Bresta.
Državno odvjetništvo traži, kaže Mikac, da se komunele upišu kao zemljište u državnom vlasništvu temeljem zakona iz 1947. godine o krajiškim općinama. Po tom zakonu činjenica je da se država uknjižila na takva zemljišta u nekim dijelovima Hrvatske. Na Ćićariji je također izvršena nacionalizacija, ali je zemljište ponovo vraćeno u oblik vlasništva seoskih dobara. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU