Oko četvrtina stanovništav u Europskoj uniji ove je godine ugrožena siromaštvom, objavio je u četvrtak Eurostat, statistički ured Europske unije, a iz podataka proizlazi da je po udjelu građana koji su ispod nacionalnog praga siromaštva Hrvatska na četvrtom i petom mjestu, zajedno s Bugarskom.
U 2012. godini 124,5 milijuna osoba ili 24,8 posto ugroženo je siromaštvom ili socijalnom isključenošću, što je porast u odnosu na 2011. kad je taj udio iznosio 24,3 posto, dok je 2008. bio 23,7 posto. Riječ je o građanima koji su izravno ugroženi siromaštvom, nemaju dovoljno sredstava za životne potrebe ili žive u kućanstvu s niskom razinom zaposlenosti. Europska unija postavila je u okviru strategije Europa 2020. kao jedan od glavnih ciljeva smanjenje broja osoba ugroženih siromaštvom.
Navjeći udio osoba ugroženih siromaštvom 2012. je u Bugarskoj 49 posto, Rumunjskoj 42 posto, Latviji 37 posto i Grčkoj 35 posto, a najmanji u Nizozemskoj i Češkoj po 15 posto, Finskoj 17 posto te Švedskoj i Luksemburgu po 18 posto, izračunao je Eurostat na temelju istraživanja.
Kad je pak riječ o pojedinim komponentama siromaštva, 17 posto građana EU-a nakon isplate socijalnih primanja bilo je ugroženo siromaštvom u ovoj godini. To znači, precizira Eurostat, da je visina njihovih raspoloživih primanja ispod nacionalnog praga siromaštva. Gledano na taj način, najveća razina ugroženosti siromaštvom zabilježena je u Grčkoj i Rumunjskoj po 23 posto, zatim u Španjolskoj 22 posto te Bugarskoj i Hrvatskoj po 21 posto, a najmanja u Češkoj i Nizozemskoj po 10 posto te u Danskoj, Slovačkoj i Finskoj po 13 posto. Eurostat upozorava da je ugroženost siromaštvom relativna veličina i da se prag siromaštva u znatnoj mjeri razlikuje u državama članicama. Osim toga, prag siromaštva mijenja se s vremenom i u mnogim je državama članicama smanjen zbog gospodarske krize.
U EU-u 10 posto građana pati od loše kvalitete životnih uvjeta zbog nedostatka sredstava, primjerice nisu u stanju platiti račune, primjereno grijati stan ili pak financirati jednotjedni godišnji odmor. Najmanje stanovnika u toj kategoriji imaju Luksemburg i Švedska - 1 posto, zatim Nizozemska 2 posto, Danska i Finska po 3 posto te Austrija 4 posto, a najviše Bugarska 44 posto, Rumunjska 30 posto i Latvija i Mađarska - po 26 posto.
Hrvatska vodi na popisu zemalja s udjelom građana koji žive u kućanstvima s niskom razinom zaposlenosti. U cijelom EU-u ima 10 posto osoba mlađih od 60 godina koji žive u kućanstvima u kojima je bilo zaposleno manje od 20 posto odraslih. U Hrvatskoj je u 2012. takvih osoba bilo 16 posto, a slijede Španjolska, Grčka i Belgija s po 14 posto, dok ih je najmanje u Luksemburgu i Cipru s po 6 posto. (Hina)