Predstavljanje nosača zvuka "SAM ČULAAA!!! Četvrt stoljeća Šjore Špije" održano je pred brojnom publikom u ponedjeljak u prostorijama Čitaonice Kluba umirovljenika na Giardinima. Ovaj su događaj uveličali istarski župan Valter Flego, pulski gradonačelnik Boris Miletić i urednica projekta "Sam čulaaa!!!" Ivona Orlić.
Četvrt stoljeća
- Uvijek mi je drago biti ovdje, u ovim prostorima odvijaju se pravi programi. No, ovaj je projekt poseban jer njeguje tradiciju, baštinu i jednostavno je ušao pod kožu svim slušateljima. Riječ je o zdravoj satiri vezanu uz društvena zbivanja, a ovaj nosač zvuka sada donosi najbolje dijelove svega toga. Eto, Šjora Špija aktivna je već 25 godina i stoga je ovo pravi jubilej, kazao je gradonačelnik Boris Miletić.
Bruno Krajcar, glavni urednik Radio Pule gdje se emisija Šjore Špije emitirala gotovo čitavo ovo vrijeme, uz izuzetak razdoblja kada je bila na valovima Radio Maestrala kazao je da je projekt posebno važan zbog očuvanja zavičajnog identiteta, a osim toga, to je i emisija koja razveseljava penziće, donosi jedan posve osoban, lokalni pristup penzićima, posve specifičan. Moglo bi se napraviti puno takvih nosača zvuka, svaka je pjesma postajala hit. Eto, i moja supruga koja je iz Zagreba i koja nije kapila svaku besedu bila je oduševljena kada je prvi put to čula, kazao je Krajcar.
Urednica projekta Ivona Orlić kazala je da najveća zasluga za realizaciju ovoga projekta ide županijskom pročelniku za kulturu Vladimiru Torbici, dok realizaciju, grafičko oblikovanje i pripremu potpisuju Ana Berc i pulska Mara.
- Špija je duhovni, politički, kulturni i informativni fenomen. Ja si to tumačim da je Špija duhovna nadgradnja, ali i melem za našu, a posebice penzionersku dušu. Ona je izuzetno politički osviještena i aktivna, komentira dnevnu politiku, kao i onu gradsku i regionalnu te nacionalnu. Uvijek to čini kroz prizmu penzionera, ne zanima ju velika politika političkih elita, ona je fokusirana na penzionere i penzionerke, na penzije, ako vizionarski kritizira kapitalizam i propadanje banki, one će govoriti o penzićima koje bole noge dok čekaju u redu. Špija gaji proleterske ideje, ona je uvijek lijevo orijentirana, ona je na strani svih potlačenih među kojima su u njezinom fokusu interesa penzioneri. Njezin je govor nježan, melodičan i topao, te ona progovara na različitim govorima Istre, ističe Orlić.
Ivona Orlić veli da je u njezinom govoru ima ekavice, kao i raznih varijanti čakavice, jer je ona i informatorica. Izvještava i o tome gdje se može kupiti nešto jeftinije, o popustima, stanju u bolnicama, tržnicama…
Ivona Orlić je rekla da se izdanje sastoji od knjižice uz uvodnu riječ na hrvatskom i talijanskom jeziku gdje se analizira 25-godišnji Špijin rad prvenstveno kroz satiričnu radioemisiju Šjora Špija. Tiskani su i tekstovi devet njezinih pjesama. Predgovor je napisao Drago Orlić.
Eterska ljubav
- Špija svoju emisiju završava s "vas grlim vas ljubim Vaša Špija" jer i ta eterska izjava ljubavi i nježnosti je važna u ovim suvremenim životima kada nemamo vremena ni za zagrljaj ni za lijepu riječ. Ono što mene osobito impresionira je njezina pristojnost, ona je gospođa u godinama, koja je uvijek fina i pristojna, naglasila je Orlić ističući da je nikada nije upoznala uživo, ali "kroz cijelu suradnju pred očima mi je bila fina starija gospođa, mudra i smirena, osjetljiva na nepravdu, borbena, aktivna, prodorna, kroz mudrost koju samo jedna penzićka koja kuži i živi Istru može imat".
Istarski župan Valter Flego rekao je da je sretan i ganut što je taj projekt realiziran, jer je Špija najbolji kroničar, a ponekad je i slušao hoće li ga kritizirati, no sve su te kritike ustvari poticaj da se još bolje radi.
- Kada je pročelnik Torbica došao s tom idejom, objeručke smo prihvatili projekt i krenuli u njegovu realizaciju, zaključio je župan.
Pozdravne riječi izrekli su županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica i ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Nela Načinović.
Špija progovara na različitim govorima Istre, ona progovara kroz Talijanku koja se prilagođava novom jugoslavenskom pa hrvatskim identitetu koja kroz tu govornu pozitivnu težnju kreira jednu novu sadašnju Istru. Ipak, i takva govorna Istra je u nestajanju. I zato je važno da ostane pohranjena kao zvučni zapis i da se čuva primjerice u Centru za nematerijalnu kulturu Istre. Dijalekt može poprimiti viša obilježja od lingvističkog stajališta, jer postaje i sredstvo moći, naglasila je, između ostalog Ivona Orlić.
Sve o projektu
Izdavač je Istarska županija, tekstove pjesama i glazbu potpisuje Arinka Šegando, uvodnik tekst je napisao Drago Orlić, a urednica je Ivona Orlić. Uz CD, objavljena je i mala knjižica koja objašnjava i prati projekt i gdje se nalaze tekstovi pjesama. (V. BEGIĆ)