Katedra Cakavskog sabora Buzet i Pucko otvoreno ucilište «Augustin Vivoda», danas su pod pokroviteljstvom Grada Buzeta, u Narodnom domu obilježili znacajan jubilej, 40-ti rodendan Znanstvenog skupa «Buzetski dani», jedne od najdugovjecnijih znanstvenih manifestacija na Poluotoku.
- Prvi znanstveni skup održan je 11. rujna 1970. godine, a kontinuitet je potvrda njegove uspješnosti. Na 40 skupova izneseno je preko 450 izlaganja, a radovi su objavljeni u «Buzetskom zborniku» koji broji preko 9000 stranica i oko 300 autora, istaknula je predsjednica Katedre Elena Grah Ciliga. Svega toga, rekla je Grah Ciliga, ne bi bilo da nije bilo cvrstine i upornosti inicijator mr. Bože Jakovljevica, koji jucer, prvi puta u protekla cetiri desetljeca, zbog teškog zdravstvenog stanja, bio sprijecen nazociti skupu.
Jubilarna manifestacija, s obiljem zavicajnih tema, protekla je u retrospektivnom ugodaju. U uvodnom predavanju predstavljen je rad prof. dr. sc. Klare Buršic-Matijašic i prof. dr. sc. Roberta Matijašica iz Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli «Buzetski dani i arheologija Buzeštine».
Mr. sc. Josip Višnjic iz Hrvatskog restauratorskog zavoda govorio je o arhitektonskom razvoju tisucljetnog kaštela Petrapilose. Prof. dr. sc. Slaven Bertoša sa Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli, proucio je oporuku Antuna Sincica iz 1799. godine. Mr. Jakov Jelincic predstavio je knjigu buzetskog privremenog prvostupanjskog provincijskog suda u Buzetu (1797.-1805.), jedinu sacuvanu sudsku knjiga iz Istre iz vremena prve austrijske uprave koja se proteže od pada Venecije do francuske uprave. Mr. sc. Zdenko Balog iz Puckog otvorenog ucilišta Križevci, predstavio je temu «Goticke lisnate maske u istarskim crkvama – prilog recepciji srednjoeuropske gotike u Istri». O konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na slikama iz crkve sv. Jurja u Buzetu, govorio je akademski slikar Slobodan Radic, a o slikama iz administrativnog podrucja Grada Buzeta povjesnicarka umjetnosti Katarina Zenzerovic. Mr. sc Josip Žmak iz Umaga pripremio je temu o credi u selu Podgace, zajednickoj ispaši goveda na travnjacima malih parcela koje se nisu mogle pojedinacno koristiti.