Prilikom jesenske selidbe ptica sa sjevera na jug, u jedinom istarskom ornitološkom rezervatu Palud uz mnogo ptičjih svojti zabilježena je pojava četiri vrste ptica koje se do sada nisu ovamo dolazile. Time se broj vrsta ptica koje stalno ili povremeno u selidbi borave na Paludu povećao na 230. Obzirom na malu površinu močvare Palud i cjelokupnog rezervata to je više od polovice od 401 vrste ptica zabilježenih na čitavom području Hrvatske.
Nadzornik Nature Histrice u rezervatu, ornitolog Roberto Stelko, kaže da se takva pojava ptica može zahvaliti činjenici da Palud ne presušuje ni za najvećih sušnih razdoblja jer ga, iako veza s morem nije u funkciji, prihranjuju vodene vrulje.
Stelko je i fotografirao četiri vrste ptica koje su se nedavno pojavile na Paludu, a prava je rijetkost da se mogu vidjeti u Istri.
Prva, tankokljuni galeb (Larus genei) je puno manji od našeg galeba klaukovca. Sliči vrstama riječnih galebova, ima svjetlo oko i tanak kljun, a na prsima mu se pojavljuje ružičasto perje. Glavno obitavalište mu je talijanska jadranska obala, pa je ova vrsta galeba vjerojatno u jatu drugih ptica zalutala u Istru.
Bijeli žalar (Calidris alba) je jedan od 20-ak vrsta ove ptice, od kojih je njih sedam zabilježeno na Paludu u migraciji iz Sibira na sjeverne obale Afrike. Ova vrsta ima kraći kljun, bijeli donji i sivi gornji dio tijela sa crnim mrljama.
Druge dvije ptice su riđa muljača (Limosa lapponica) i kameničar (Arenaria interpres) te su došle iz Baltika i Skandinavije, a prezimljuju na obalama Sredozemnog mora i Atlantskog oceana.
Riđa muljača jedna je od četiri vrste ovih ptica, od kojih su dvije zabilježene u Hrvatskoj. Ima duge noge, ekstremno dugačak kljun i, kao što joj naziv kaže, riđe perje. Kameničar voli slane močvare, pa mu Palud služi i da se dobro nahrani. Po tijelu podsjeća na goluba, a perje mu je narančasto do smeđe.
Stelko kaže da bi u idealnim uvjetima u Paludu bilo više ptica. Zbog povećanog saliniteta za ljetnog isparavanja vode u močvari ugibaju ribice gambusije, kojima se hrane brojne vrste ptica, a naročito čaplje.
- Kanalom koji je za Austro-Ugarske probijen prema moru radi suzbijanja komaraca, mogli bi pomjeranjem zasuna regulirati salinitet i vodostaj, a ptice bi uvijek imale veće površine mulja u kojemu se hrane. Natura Histrica pregovara s Hrvatskim vodama da se očisti kanal u koji je napadalo kamenje i zemlja, pa Palud više nije fizički spojen s morem, kaže Roberto Stelko
Dodaje da Palud traži i druge zahvate neophodne za zaštitu ptica. (Aldo POKRAJAC; snimio Roberto STELKO)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU