Kašnjenje u placanju racuna državnih poduzeca koje stvara nelikvidnost u cijelom gospodarstvu, problem je zbog kojeg je Vlada na popravni poslala svoja najveca poduzeca HEP, HŽ, HAC i HC koja imaju i najviše muka s placanjem obveza. Od tih se kompanija ocekuju dodatni napori da bi smanjili neplacene racune, a podaci o njihovom dugu, kojima raspolažemo, upucuju na to da se iznos neplacenih racuna ipak smanjio u odnosu na pocetak ljeta. Te cetiri kompanije trenutno bilježe neplacene racune vece od dvije milijarde kuna, otkrivaju naši izvori iz Vlade, uz napomenu da je zahvaljujuci kreditima koje su podigli HC i HEP nelikvidnost barem, kad je rijec o najvecim poduzecima, smanjena posljednjih mjeseci.
U Vladi doznajemo i to da su najveci problem HEP i HAC te da svaka od tih tvrtki duguje po više od 700 milijuna kuna. Same su tvrtke razlicito raspoložene prema otkrivanju podataka o svojim neplacenim obvezama. Tako HEP i HŽ daju precizne podatke o svojim obveza, pa i onima koje su vec dospjele na naplatu, ali zbog nedostataka sredstava nisu placene.
- Dospjele, a neplacene obveze HEP-a iznose 761 milijun kuna, odgovaraju iz te kompanije. S obzirom na to da se pocetkom ljeta neslužbeno govorilo o tome da je iznos HEP-ovih neplacenih racuna dosegnuo 1,5 milijardi to znaci da je ta kompanija svoj dospjeli, a neplaceni dug prepolovila. Najavljuju i to da se namjeravaju dodatno zadužiti da bi još smanjili te obveze. Prema nekim informacijama HEP bi u buducnosti trebao podici kredit od 80 milijuna eura.
U HŽ-u otkrivaju da su njihove obveze prema dobavljacima 490 milijuna kuna te da je na naplatu vec dospjelo oko 300 milijuna kuna. Pocetkom lipnja HŽ je imao 370 milijuna kuna neplacenih obveza što znaci da je i ta kompanija za najmanje 20 posto smanjila dugovanja koja je odavno trebala platiti. Uz to, HŽ je, objašnjavaju iz te kompanije, smanjio rokove u kojima placa svoje obaveze i to sa 119 na 111 dana. Domaca željeznica ima i gotovo 166 milijuna kuna potraživanja koja njene tvrtke kceri nisu naplatile od svojih vjerovnika.
Što se tice izrade plana za smanjenje nelikvidnosti koji traži Vlada, i HŽ namjerava podici kredit od 27 milijuna eura, prolongirat ce kredit kod PBZ-a, a tvrtke unutar HŽ-a ugovorit ce dozvoljeni minus u medusobnom poslovanju pa ce tako pribavljati potrebna sredstva po internoj kamati od cetiri posto. Najavljuju se i pregovori s dobavljacima o smanjenju zateznih kamata te bolja naplata potraživanja od vanjskih kupaca.
Iz HC-a i HAC-a ni nakon pet dana nisu bili spremni odgovoriti na pitanje kolika su njihova dugovanja koja su vec dospjela na naplatu, no od naših izvora u Vladi doznajemo da su dugovi HAC-a na razni onih u HEP-u te da je stanje s neplacenim obvezama HC-a puno manje zabrinjavajuce. To ni ne cudi s obzirom na to da je Vlada i HC-u kao i HEP-u odobrila kredit za podmirivanje dospjelih obveza. U Vladi ocekuju i to da bi se stanje u HAC-u i HC-u moglo znacajno popraviti nakon što Ina državi plati svoje obveze.
Na ime trošarina Ina državi duguje 1,4 milijarde kuna, a veliki dio tog iznosa pripada HAC-u i HC-u, tvrtkama koje dobivaju po 60 lipa po litri prodanog goriva. Ina državi ukupno duguje dvije milijarde kuna i to je uz dugove cetiri velika državna poduzeca najveci uzrocnik nelikvidnosti. Dio problema s nelikvidnošcu država je, tvrde naši izvori, pokušala riješiti prebijanjem pa je tako došlo do prebijanja duga izmedu Ine s jedne strane, te državnih kompanija Jadrolinije i HŽ-a, s druge strane.
Tako bi se stanje s placanjem obveza na jesen, uz Inino placanje duga državi i kredite koje ce podici državne tvrtke, trebalo nakratko popraviti, no teško ce se dostici željeni rok od 60 dana u kojem bi državne tvrtke placale svoje obveze. Na taj zakljucak upucuje i cinjenica da cetiri najproblematicnije državne kompanije, kad je u pitanju placanje obveza, u sljedecih godinu dana, kako su to prikazali u svojim polugodišnjim izvještajima, imaju obveze prema dobavljacima, državi i bankama u ukupnom iznosu od 5,8 milijardi kuna.