U povodu Međunarodnog dana obitelji koji se obilježava 15. svibnja, Ministarstvo socijalne politike i mladih uputilo je čestitku u kojoj ističe da je taj dan najbolja prilika za podizanje svijesti javnosti o važnosti dostojnog položaja obitelji u društvu, promicanju podrške obitelji i značaja obiteljskih vrijednosti.
Svjesni važnosti uloge obitelji u društvu, Ujedinjeni narodi proglasili su 15. svibnja Međunarodnim danom obitelji, koji je prvi puta obilježen 1994. pod sloganom "Obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece".
I danas, možemo reći, da je slogan aktualan te zaslužuje našu punu pažnju", stoji u čestitci Ministarstva socijalne politike i mladih.
Podsjećaju da je ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana obitelji u znaku stvaranje pozitivnog ozračja za provedbu Vladinih mjera za osnaživanje mladih u planiranju obitelji, stvaranju pretpostavki za kvalitetan obiteljski život i odgovorno roditeljstvo te poticanju društva na svim razinama na zaštitu i osnaživanje uloge obitelji.
"Vjerujemo da dosad učinjeno na području osnaživanja obitelji i njene uloge u društvu čini samo manji dio onoga što ona zaslužuje te da je njena uloga nezamjenjiva bez obzira na vrijeme i okolnosti u kojima se nalazimo", navodi se u čestitci.
Ujedinjeni narodi 15. svibnja proglasili su Međunarodnim danom obitelji još 1989., no prvi put je obilježen 1994. koja je bila proglašena Međunarodnom godinom obitelji, s namjerom da takva bude svaka deseta godina u nizu.
U suvremenom društvu mijenja se struktura obitelji
Struktura obitelji mijenja se u suvremenom društvu pa su tako sve rjeđe proširene obitelji koje obuhvaćaju tri generacije, a jednoroditeljske obitelji sve su češći oblik obiteljske zajednice.
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (popis stanovništva iz 2011.) u Hrvatskoj su od 1.215.865 obitelji, njih 207.862, odnosno 17,09 posto bile jednoroditeljske obitelji. Od toga 174.517 obitelj su činile majka i dijete, a u 33.345 otac i dijete.
U Gradu Zagrebu od 221.875, njih 43.554 su jednoroditeljske što čini čak 19,6 posto. Od toga, 37.162 obitelji čine majka i dijete, dok 6.392 obitelji čine otac i dijete.
U Općoj deklaraciji UN-a pravo muškaraca i žena da sklope brak i osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica
Opća deklaracija UN-a o pravima čovjeka sadrži odredbu o pravu punoljetnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica. Slično propisuje i Međunarodni pakt UN-a o građanskim i političkim pravima i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
U Hrvatskoj se uređenje obiteljskih odnosa temelji na ravnopravnosti žene i muškarca, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji, te zaštite dobrobiti i prava djeteta, za što su odgovorna oba roditelja. Obiteljskim pravom se osigurava i zaštita djece bez roditeljske skrbi, te odraslih osoba s duševnim smetnjama.
Obiteljski zakon također regulira i učinke izvanbračne zajednice između, neoženjenog muškarca i neudane žene, ako je u njoj rođeno dijete ili ako ona potraje duže od tri godine.
Tradicionalni pogled na obitelj i kako ga vide feminističke i LGBT udruge
Prema tradicionalnom gledanju "obitelj je prirodna i osnovna društvena jedinica" prema kojem društvo postoji stoga što postoje obitelji. Stav se može sažeti u definiciju da su prava društva i države samo posljedica postojanja obitelji i stoga je obitelj od njih važnija.
"Nije obitelj radi društva, nego je društvo radi obitelji", glavna je tvrdnja zagovornika tradicionalne obitelji.
Feministički i LGBT prijedlozi proizišli iz "rodnih studija" imaju suprotan odnos prema braku i obitelji.
Po njima je brak plod miješanja države u privatnost i društvo bi po njima bilo savršenije kada braka uopće ne bi bilo. Obitelj kakvu zamišljaju bila bi sačinjena od djeteta, te jedne ili nekoliko odraslih osobe koje su na dulje ili kraće vrijeme za to dijete preuzele odgovornost. (Hina)