Nedavnim potpisivanjem ugovora za gradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, investicije vrijedne 43,8 milijuna eura, postalo je jasno da tvrtka Holcim nece financijski sudjelovati u njegovoj izgradnji iako ce upravo njihova cementara u Koromacnu imati koristi od ove investicije.
Naime, medunarodna kompanija Holcim, koja više od dva desetljeca u svojim pecima rabi alternativna goriva iz industrijskog otpada, kao što su stare automobilske gume, otpadna ulja i koštano brašno, namjerava koristiti i tzv. RDF (refuse derived fuel), gorivo koje nastaje iz mehanicko-biološke obrade smeca (MBO tehnologije) planirane na Kaštijunu.
I ne samo da ce uštedjeti na nafti jer ce dobivati besplatno zamjensko gorivo za proizvodnju cementa, nego ce ŽCGO Kaštijun, ciji su osnivac Županija i Grad Pula, placati Holcimu naknadu po toni spaljenog produkta otpada, a cak ce i prijevoz goriva s Kaštijuna do Koromacna biti na trošak poreznih obveznika.
Iskustva iz Europske unije upravo su suprotna. Uobicajeno je da cementare placaju RDF dok transport ovisi o dogovoru, odgovorili su nam iz GAIA-e, svjetske nevladine organizacije koja okuplja 650 udruga a bave se upravo problematikom spalionica.
Županija i Holcim još bez dogovora
I u Istri su prije pet godina planovi bili bitno drukciji, na tragu onima u EU-u. Svjesni da ce gorivo koristiti za svoje potrebe, Holcimova tvrtka-kci Ecorec iz Zagreba bila je spremna sudjelovati u projektu Kaštijun. Namjeravali su na odlagalištu Kaštijun instalirati pilot-postrojenje za izdvajanje gorive frakcije iz komunalnog otpada, koje bi imalo kapacitet do 10.000 tona godišnje ulazne kolicine otpada.
"To bi se postrojenje, nakon što se izgradi ŽCGO, premjestilo ili nadogradilo u sklopu buduceg MBO postrojenja", piše u pismu namjere koji su s predstavnicima Ecoreca potpisali župan Ivan Jakovcic i gradonacelnik Pule Boris Miletic.
Direktorica tvrtke Kaštijun Vesna Dukic sada pak kaže da za to više nema potrebe jer su sredstva za izgradnju MBO postrojenja osigurana.
Drugim rijecima, Holcimova tvrtka-kci Ecorec nece sudjelovati u gradnji Kaštijuna jer ce se projekt platiti bespovratnim sredstvima iz EU-a u iznosu od 17 milijuna eura, kao i iz hrvatskog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost sa sedam milijuna.
No, daleko od toga da je Kaštijun poklonjen. U investiciji ce sudjelovati i gradani Istre. U dvije i pol godine, koliki je predvideni rok za izgradnju novog Kaštijuna, lokalna zajednica mora dati 19 milijuna eura, za što ce biti potrebno podici kredit Europske investicijske banke.
Zajam ce se vracati dijelom iz proracuna Istarske županije, opcina i gradova, te iz poslovanja tvrtke Kaštijun, odnosno cijene obrade otpada, a što ce gradani osjetiti kod placanja racuna. Koliki ce biti ukupni troškovi javnost još ne zna. (Piše Maša JERIN)
VIŠE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD NEDJELJE.