Općina Kršan trebala bi dobiti polovicu, Grad Labin 26 posto, a općine Sv. Nedelja, Raša i Pićan po osam posto tzv. ekološke rente nakon izgradnje Termoelektrane Plomin 3. Tu bi naknadu za korištenje prostora - kako je službeni naziv nameta koji se obračunava po proizvedenoj električnoj energiji - a do sada je isplaćivana Kršanu i Labinu, usto valjalo udvostručiti.
Takav je dogovor čelnika pet lokalnih samouprava na Labinštini, s kojim će pred Vladu i investitora HEP, prvi objelodanio načelnik Sv. Nedelje Srećko Mohorović, i to na ovotjednoj sjednici Općinskog vijeća. Premda je u isto vrijeme zasjedalo i Gradsko vijeće, prvi čovjek Labina Tulio Demetlika tek je najavio da su od ministra gospodarstva i prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića nedavno službeno zatražili razgovor o idućim aktivnostima vezanim uz treći blok u Plominskom zaljevu.
- Čačiću smo dopis poslali nakon što je Elektroprivreda objavila natječaj za izbor strateškog partnera, a on poručio da plominska "trojka" na ugljen nedvojbeno ide dalje, rekao je Demetlika.
I iz njegovih se ranijih izjava dalo zaključiti da ga pritužbe na račun ignoriranja nižih prostornoplanskih dokumenata, koji predviđaju treći blok na plin, u konačnici ipak neće omesti u traženju novčane zadovoljštine za gradski proračun.
- Izgleda da su u Vladi i vodstvu HEP-a, sudeći po izjavama u novinama, svjesni da za ovakav projekt treba obeštetiti građane Labinštine pa vjerujemo u pozitivan ishod pregovora, rekao nam je Demetlika.
Objasnio je da lokalni čelnici očekuju podršku investitora i države u realizaciji društveno važnih projekata, poput izgradnje svakovrsne infrastrukture, te u poboljšanju uvjeta u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama.
- Riječ je o projektima koje Grad i četiri općine planiraju već dugi niz godina, a njihova ukupna vrijednost prelazi 100 milijuna eura. Nerealno je očekivati da Vlada i HEP osiguraju sav novac pa tražimo pomoć kroz povećanje naknade za korištenje prostora, uz prijedlog da ta sredstva budu namjenska za određene kapitalne poslove, tumači Demetlika i navodi da više ne želi spominjati "prijateljsko okruženje" jer ga Labinjani doživljavaju kao propali projekt još iz vremena gradnje TE Plomin 2.
Zakinutim se još iz tog razdoblja osjeća i načelnik Sv. Nedelje Mohorović:
- Insistiramo da naša općina ne bude opet prevarena, kao prije 11 godina, kada smo izgubili milijune kuna ostavši bez ekološke rente koja nam je pripadala dok je radila samo "jedinica". Naši građani žive u neposrednoj blizini elektrana, vidjeli ste gdje bura nosi šljaku i pepeo s deponija. Narod zbog takvog trpljenja zaslužuje nešto zauzvrat, bez obzira bila elektrana na ugljen ili plin, kategoričan je Mohorović.
Smatra da su lokalni čelnici raspodjelu rente trebali dogovoriti i ozakoniti prije negoli je zeleno svjetlo dobila studija utjecaja na okoliš jer će sada, kako ističe, kompenzaciju biti teže izboriti. "Nadam da će nova Vlada ipak imati razumijevanja za 25 tisuća stanovnika Labinštine, a ne samo za njih 15 tisuća koliko ih živi u općini Kršan i gradu Labinu", zaključio je Mohorović. (I. RADIĆ)
Nova renta oko 39 milijuna kuna?
Trenutno od naknade za korištenje prostora elektrana Općina Kršan prihoduje oko devet milijuna kuna godišnje, a Grad oko pola milijuna, budući da su HEP-ovi objekti na njihovom području. Prihvati li Vlada prijedlog o udvostručenju koeficijenta njenog izračuna, po novoj raspodjeli Kršanu bi - izračunao je tamošnji načelnik Valdi Runko - pripalo 19,5 milijuna, Labinu upola manje, a tri općine dobile bi po gotovo tri milijuna kuna.