Čelnici EU-a i Afrike traže rješenja za priljev migranata

Angela Merkel (dpa)
Angela Merkel (dpa)

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u srijedu u Valletti da će Europa povećati razvojnu pomoć Africi, a da afrički čelnici s druge strane trebaju stvarati uvjete da bi mladima dali perspektivu.

- Povećat ćemo razvojnu pomoć, ali i tražiti od afričkih čelnika da djeluju na stvaranju uvjeta kako bi mladi imali perspektivu, izjavila je Merkel po dolasku na summit EU-Afrika, koji se u srijedu i četvrtak održava u glavnom malteškom gradu Valletti.

- Mi želimo razviti prijateljske odnose s Afrikom, a u zamjenu za pomoć, želimo da afrički partneri preuzmu odgovornost, rekla je Merkel, ukazujući na problem korupcije i netransparentnosti u afričkim zemljama.

U Valletti se okupio šezdesetak šefova država ili vlada, više od trideset iz afričkih država i većina od 28 zemalja članica EU-a. Hrvatsku predstavlja veleposlanik u Italiji, koji pokriva i Maltu, Damir Grubiša.

Summit u Valletti zakazan je u travnju ove godine kada je većina migranata u Europu stizala preko Sredozemnog mora iz Afrike i nakon što je poginulo 800 migranata nakrcanih u brod koji je potonuo. U međuvremenu, pozornost je preusmjerena na balkansku rutu kojom najvećim dijelom dolaze migranata iz Sirije, ali priljev migranata preko Sredozemlja nije prestao. Ove godine u Italiju je stiglo blizu 140.000 ljudi, većinom Eritrejaca, ali i 18.000 iz Nigerije i 8.000 iz Sudana.

Na europsko-afričkom summitu razgovarat će se u prvom redu o načinima za uklanjanje uzroka migracija, o uspostavi i organizaciji legalnih migracijskih tokova, zaštiti migranata i tražitelja azila, borbi protiv krijumčara ljudima, o zajedničkoj odgovornosti zemalja iz kojih dolaze migranti, tranzitnih zemalja i onih koje su krajnje odredište migranata. 

Cilj je usporiti i staviti pod kontrolu priljev migranata iz Afrike s jedne strane, a s druge pokušati naći načina da se u svoje zemlje vrate migranti koji u Europi borave nelegalno. Afričke zemlje ne gledaju blagonaklono na to, jer ti ljudi šalju više novca u svoje zemlje, nego što iznosi razvojna pomoć.

Na summitu bi trebao biti usvojen akcijski plan s konkretnim projektima koji bi se trebali realizirati do kraja sljedeće godine. Među tim projektima je i program povratka većeg broja Afrikanaca u svoje zemlje, koje bi zauzvrat dobile financijsku pomoć.

- Moramo surađivati sa svima kako bismo zaustavili priljev migranata. Akcijski plan je tek početak. Ograde na granicama nisu najbolje rješenje, a osim toga ograde u Europi imaju lošu simboliku, rekla je litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite. 

Predsjednik Nigera Mahamadou Issoufou rekao je da afričke zemlje mogu puno učiniti na rješavanju migrantske krize.

- Afričke zemlje mogu učiniti puno u ovoj krizi. Moramo analizirati dubinske razloge za migracije, a neki od tih razloga su nedostatak demokracije, siromaštvo, nejednakost, nesigurnost. Mi imamo niz prijedloga za poboljšanje sigurnosnih mjera u tranzitnim zemljama, a u dugoročnom smislu prijedloge za socioekonomski razvoj u zemljama iz kojih dolaze migranti i zemljama tranzita, rekao je predsjednik Nigera, jedne od stabilnijih afričkih zemalja, preko koje prolazi većina migranata iz srednje i zapade Afrike prema Libiji i dalje prema Europi.

Pohvalio je posebni fond za Afriku, vrijedan 3,6 milijardi eura, koji bi na ovom summitu trebao biti uspostavljen. Polovica toga iznosa osigurala bi se iz europskog proračuna, a druga polovicu dale bi zemlje članice. Također je rekao da je potrebno promijeniti globalne ekonomske odnose, kako bi se afričkim zemljama osigurala pravednija trgovina sa svijetom. (Hina)

 


Podijeli: Facebook Twiter