Iako je do referenduma o pristupu Hrvatske Europskoj uniji ostalo manje od mjesec dana, u javnosti još nema snažnijih rasprava o toj sudbonosnoj odluci. U tijeku je propagandna kampanja koju provodi Vlada u suradnji s predstavništvom EU-a, a dio uglednih strucnjaka, poput dekana zagrebackog Fakulteta politickih znanosti dr. Nenada Zakošeka, upozorava da Hrvatska žuri u slabo pripremljeni referendum kao "guska u magli". Premijer Zoran Milanovic izjavio je da ce Hrvatska u EU uci kao airbus, a ne kao guska, što je pokazalo odlucno stajalište politicke elite da se referendum provede što prije.
Prema posljednjim istraživanjima Crobarometra, na referendumsko pitanje "Jeste li za clanstvo Hrvatske u Europskoj uniji?" pozitivno bi odgovorilo 56,6 posto svih gradana, odnosno nešto više od 60 posto gradana koji ce izaci na referendum. Snažan indikator raspoloženja gradana prema ulasku u EU su i rezultati prosinackih parlamentarnih izbora, na kojima u Hrvatski sabor nije izabrana niti jedna euroskepticna stranka, odnosno lista koja se protivi ulasku u Uniju.
Neki efekti ulaska još uvijek nepredvidivi
Javnost je proteklih mjeseci upoznata s nizom prednosti hrvatskog prikljucenja Uniji. Govorilo se i o stanovitim negativnim efektima ulaska, od kojih su neki posve izvjesni, dok su drugi, naprosto, nepredvidivi.
Kao najsnažniji argument za pristup EU-u navodi se ulazak hrvatskog gospodarstva na otvoreno zajednicko europsko tržište, u kome ce bez ogranicenja moci plasirati proizvode i usluge. Pregovaracko poglavlje o kretanju roba i kapitala, osim toga, predvida nesmetane mogucnosti investiranja u zemljama EU-a, odnosno inozemne investicije u Hrvatskoj.
Prema odredbama u potpisanom sporazumu s EU-om, hrvatski gradani moci ce potražiti posao i školovati se u zemljama Unije, gdje ce se moci naseljavati ako im to bude potrebno. Doduše, pojedine zemlje Unije ogranicile su na odredeni vremenski rok useljavanje, ali nema sumnje da ce mogucnosti privremenog ili stalnog preseljenja biti mnogo veca nego što je sada.
Važna promjena je i pristup hrvatskih tvrtki, javne uprave, lokalnih zajednica i nevladinih udruga novcu iz fondova Europske unije. Radi se o sredstvima za poboljšanje gospodarskog poslovanja, razvitak poljoprivrede, obrazovanja i za infrastrukturne projekte za koje Unija pokaže zanimanje. Da bi se taj novac povukao, potrebno je imati strucnjake koji ce znati kako aplicirati za financijsku injekciju iz Bruxellesa.
Primjena europskih zakona, s kojima je Hrvatska tijekom pregovarackog procesa uskladila svoje zakonodavstvo, pogodit ce svakodnevne životne navike velikog dijela stanovništva. Primjerice, nova pravila vrijede za ribolov, uzgoj svinja, pecenje rakije i sadnju vinograda, gdje se bez novih dozvola i placanja poreza ništa nece moci raditi.
Euroskeptici - kojih prema istraživanjima ima oko 45 posto u ukupnom stanovništvu, ali nisu organizirani kao homogeni politicki pokret ili stranka - kao glavni nedostatak ulaska u Uniju navode djelomicni gubitak nacionalnog suvereniteta, otvaranje velikih mogucnosti da europski kapital preuzme javna poduzeca i važnije hrvatske tvrtke koje su još u državnom vlasništvu te poskupljenje energije i pad standarda neposredno po ulasku u EU. Kao primjer navodi se susjedna Slovenija, ciji su gradani pretrpjeli velika poskupljenja po ulasku u Uniju.
Sudbina eura znat ce se do srpnja 2013.
Najavljeno je da ce se, odmah po ulasku u Uniju, morati ukinuti nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, lijekove i ortopedska pomagala, jer ona u EU-u ne postoji. To znaci automatsko poskupljenje tih proizvoda.
Kriza u eurozoni te ekonomski kolaps nekih EU-zemalja takoder su ociti argument kriticarima i oponentima hrvatskog ulaska u Uniju. Ipak, do 1. srpnja 2013., kada se ocekuje formalni ulazak Hrvatske u Uniju, sudbina eura kao zajednicke valute te posrnulih država bit ce poznata.
S obzirom na raspoloženje javnosti, bilo bi krajnje neobicno da referendum o pristupu EU-u, neovisno o dvojbama koje prate brzinu njegova raspisivanja, ne uspije. Jesu li, pak, u pravu oni kojima je to srljanje poput "gusaka u magli" ili oni za koje je to let airbusom, pokazat ce se tek za koju godinu, kada ce se vidjeti koliko je Hrvatska uspješna u Europskoj uniji.(Piše Dubravko GRAKALIC)
KAKO CE NA REFERENDUMU GLASATI ISTRANI CITAJTE U SUBOTNJEM TISKANOM IZDANJU