Slovenski film "Čefurji raus!", nastao prema istoimenoj hit-knjizi Gorana Vojnovića, koji u hrvatskim kinima počinje igrati od 9. siječnja, ovdašnjoj će publici biti zanimljiv zbog palete intrigantnih društvenih, političkih i ekonomskih pitanja čija aktualnost u posttranzicijskoj svakodnevici bivše Jugoslavije ne jenjava, a koja su u ovom filmu procijeđena kroz lijevak jedne obiteljske priče. Vojnović, književnik živo zainteresiran za načine na koje se s krhotinama jugoslavenstva nose nove generacije, u Hrvatskoj je stekao status bestseler autora romanom "Jugoslavija, moja domovina" koji je kod izdavača Fraktura doživio i drugo izdanje.
"Čefurji raus!" posudio je naslov od grafita, pokliča kojim nacionalistički raspoloženi Slovenci izražavaju netrpeljivost prema došljacima, "balkanjerosima", koji su se u ratu kao izbjeglice slili u tu državu. Protagonist Marko - živopisni maloljetni delikvent - s obitelji koja je devedesetih u Ljubljanu doselila iz Bosne, živi u četvrti Fužine, nekovrsnom getu "balkanjerosa". Integraciju u slovensko društvo nitko od njih ne vidi kao poželjnu opciju. "Čefurji" iz Fužina drže se jedni drugih i u velikoj mjeri nazadnih stavova kojima kao da se trse utjeloviti sve predrasude kojima su stigmatizirani.
Najsnažniji momenti filma tiču se mučnog jaza između dviju generacija "čefurja": roditelja koji su još uvijek vezani za prijašnju državu, prijašnji sistem i utješnu iluziju o tome kako je prije bilo bolje, te njihove djece - generacije išamarane kapitalizmom - lišene identiteta i ideala. Zapravo je kralježnica filma derutni most između tih dviju odsječenih generacija. Taj je motiv podebljan Markovim odlaskom u Bosnu kamo ga roditelji šalju na rehabilitaciju od lošeg društva s kojim je zaglavio. Okružen ljudima prema kojima ne osjeća nikakvu pripadnost, njegova otuđenost i osjećaj "čefurske" izdvojenosti, u Bosni biva još snažnija nego u Fužinama, među "Janezima". (Maja HRGOVIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA.