Pula na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće, suton moćne pulske patricijske obitelji Castropola, gubitak dotadašnje samostalnosti Pule, zalazak Srednjeg i rađanje Novog vijeka i novih kulturnih paradigmi, odrednice su romana prvijenca pulskog autora Ivana Pletikosa "Catastropola" u čijem je središtu junak, 'nevoljki došljak', koji pokušava spasiti svoj život i realizirati sebe u gradu koji mu baš to ne omogućava i čija drama ide do konačne emancipacije. U punoj zavičajnoj knjižari Petit preksinoć je prvijenac predstavljen javnosti u društvu autora, 58-godišnjeg pulskog pravnika po struci te 80-ih godina člana posljednje redakcije pulskog omladinskog književnog časopisa IBOR (Istarski borac), izdavača Borisa Domagoja Biletića i urednika knjige Miroslava Mićanovića.
Nesretni junak
Roman je, kako je sam autor rekao u neuobičajeno duljem izlaganju, pisan u dvije tehnike, u 'ich' formi nesretnog junaka koji ne zna tko je ni što je, i koji mijenja imena, te u tehnici sveznajućeg pripovjedača.
- Mogao sam napraviti roman u današnjem vremenu. Odlazak u povijest nije bijeg već se drugim motrištem može biti objektivniji. Današnja Pula može se puno bolje vidjeti iz onog vremena. Pula je grad organiziranog zaborava, otprilike kao cijela naša domovina, žive burne prošlosti, gdje se nastoji vladati zaboravom, kazao je Pletikos koji je u prvijenac osim povijesnih likova obitelji Castropola smjestio i Dante Alighijerija, koji je navodno jednom boravio u Puli, i koju spominje na jednom mjestu u 9. pjevanju "Božanstvene komedije".
Autor je na kraju promocije pročitao i dobar dio jednog poglavlja u kojem se detaljnije opisuje onodobni glavni pulski trg Forum, na kojem je tada bila smještena glavna gradska tržnica, ali i bankari koji su posuđivali novac, među kojima su jedino Castropole (najveći pulski bankari kao 'alkemičari novog doba') imale bankarelu u trijemu gradske palače, zbog čega im kiša nije mogla pokvariti unosan posao.
Historiografska fikcija
Opisavši knjigu svojevrsnom historiografskom fikcijom, strašću, pustolovinom, dekonstrukcijom, fragmentom i čežnjom za boljim, urednik knjige Miroslav Mićanović istaknuo je da važnost ovog romana nije u povijesnom okviru, već u snazi i imaginaciji pripovjedača i u onome što će čitatelj prepoznati tražeći sliku vlastitog lica.
U ime izdavača, Istarskog ogranka DHK-a, Boris Domagoj Biletić kazao je u uvodu da je ovo pulski roman, izišao u pulskoj biblioteci te da je to, premda prvijenac, opsežan roman i ambiciozan autorski pothvat. U romanu s nepunih 300 stranica isprepliću se, dodao je, fikcija i fakcija, tekst ima solidnih dijaloga, naglašenih je kršćanskih vrijednosti (roman otvara 20. odlomak Ivanovog otkrivenja), a autor na kraju poentira nadom koja kola između sedam pulskih brežuljaka. (Zoran ANGELESKI)