Vino je jedan od najvažnijih sastojaka mnogih europskih i mediteranskih kuhinja, odnosno kultura, a obicno ga razlikujemo po boji, koju odreduju bobice i proces proizvodnje. Ovisno o procesu kojim je proizvedeno, vino može biti negazirano ili gazirano, tj. pjenušavo, koje obicno nazivamo šampanjac. Ono sadrži razlicite koncentracije alkohola ciji se volumni postotak krece od devet do 15 posto. Sadrži i izvjestan broj mineralnih sastojaka, uglavnom soli natrija i magnezija, koji su uglavnom vezani za organske kiseline, koje se lako razgraduju u organizmu i vinu daju alkalna svojstva.
Vino je bogato vitaminima B grupe, narocito vitaminom B2 i nikotinskom kiselinom B3. Sadrži oko 400 sastojaka, no njegova je hranjiva vrijednost prilicno mala - ona je po jednoj litri od 600 do 700 kalorija, dok se kod slatkih vina krece do 1.400 kalorija. Caša vina sadrži prosjecno 90 kalorija.
Umjerena konzumacija crnog vina, poznato je od davnina, štiti od kardiovaskularnih oboljenja, a njegovi sastojci koji najviše pogoduju zdravlju srca su flavonoidi i rezveratrol. Ne treba pretjerivati s kolicinom jer su za zdravlje dnevno dovoljne jedna do dvije caše za muškarce te jedna caša vina za žene. Dokazano je da aktivne tvari iz crnog vina sprjecavaju naglo grcenje krvnih žilica. Kompleks bioflavonoida sprjecava grušanje krvi, a kada nema opasnih ugruška, nema ni neposredne opasnosti od zacepljenja krvnih žilica na srcu i u mozgu. Dakle, jasno je da crno vino proširuje krvne žile i na taj nacin omogucuje bolju cirkulaciju i u srcanom mišicu i u mozgu. Stoga prvenstveno štiti srce, ali samo ako se svede na jednu do dvije caše dnevno.