Dok nekadašnji šef Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević u pritvoru čeka što mu je sudbina, odnosno pravosuđe namijenilo, od 1. siječnja njegovo nekadašnje carstvo, HGK, od gospodarstva ubire niže članarine te će u ovoj godini njeni prihodi biti manji za 55,6 milijuna kuna.
U prosincu je Skupština HGK donijela odluku o smanjenju članarina za 15 posto, što će za Komoru u ovoj godini značiti 25,6 milijuna kuna manje, dok će na račun ukinutog obaveznog doprinosa ostati bez još 30 milijuna.
Iako se čini da je riječ o velikom rasterećenju za gospodarstvo, to je još uvijek premalo u odnosu na ono što mu se najavljivalo kao mogućnost - ukidanje obaveznog članstva, i daleko od potrebe da se HGK-ovi kriteriji za svrstavanje poduzetnika u kategoriju malih, srednjih ili velikih konačno izjednače s kriterijima koje priznaje država.
Po Zakonu o računovodstvu, naime, za državu je mali poduzetnik onaj koji ne prelazi ukupnu aktivu od 32,5 milijuna kuna godišnje, prihod od 65 milijuna kuna i broj zaposlenih od 50. Ako prijeđe dva od ta tri kriterija, svrstava se u kategoriju srednjih poduzetnika, koji imaju ukupnu aktivu do 130 milijuna kuna, prihod do 260 milijuna kuna i prosječan broj radnika od 250.
Za HGK je, međutim, mali poduzetnik onaj čija aktiva ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenih nije veći od 50. Drugu kategoriju, onu srednjih poduzetnika, čine članice koje prelaze dva od tri kriterija za prvu kategoriju, ali nikad ne prelaze ukupnu aktivu od 30 milijuna kuna, prihode od 59 milijuna kuna i broj zaposlenih od 250.
Treću kategoriju, velikih poduzetnika, čine članice koje prelaze dva od tri kriterija za drugu kategoriju.
Nakon 15-postotnog smanjenja, mjesečna članarina u HGK za malog poduzetnika od ovog mjeseca pada s 50 na 42 kune, za srednjeg s 1.275 na 1.083, a za velike s 4.675 na 3.973 kune. Ovo je pojeftinjenje drugo unatrag nešto malo manje od dvije godine, no po mišljenju gospodarstvenika, nedovoljno s obzirom na sumnje koliko se njihovog novca godinama iz HGK izvlačilo.
"Pojeftinjenje članarine i ukidanje doprinosa od 0,005 posto na ostvarene ukupne prihode tvrtke sigurno nije dovoljna satisfakcija za ono što je od nas ukradeno. Članarine su nekad bile i do 40 posto veće, a doprinos dvostruk u odnosu na ovaj ukinuti, pa se s pravom pitamo što smo za taj novac dobili i tko će nam ga vratiti?
Članstvo u HGK mora postati dobrovoljnim pa ako netko smatra da mu koristi, sigurno će unutra i ostati", ističe za naš list, uz uvjet anonimnosti, poduzetnica iz Primorsko-goranske županije, koja je za državu mali poduzetnik, a za Komoru srednji.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras lani je najavljivao da će tražiti ukidanje obaveznog članstva u HGK, dok je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak isticao da je cilj do kraja mandata Vlade komorski doprinos još smanjiti "na način da se funkciju koju obavlja HGK ne ubije u cijelosti".
Bez posla 60-ak ljudi
Skupština HGK je donijela privremeni financijski plan za 2014. godinu kojim se članarina smanjuje za 15 posto, a obavezan doprinos ukida, dok bi novi čelnik HGK, koji će na tom mjestu zamijeniti privremenu šeficu Sabinu Škrtić, trebao biti izabran krajem veljače.
O izmjenama Statuta odlučivat će se na Skupštini 15. siječnja, a predviđa se i, za početak, smanjenje broja zaposlenih u Komori za oko deset posto, što je 60-ak ljudi. Tijekom 2012. godine Komora je raspolagala s 206,6 milijuna kuna prihoda od članarina i doprinosa, i s još 30,6 milijuna kuna vlastite zarade od sajmova i slično.
Na plaće su od toga potrošili 83,6 milijuna kuna, što znači da je, sa 639 zaposlenih, prosječna bruto plaća iznosila oko 11.000 kuna. U nefinancijskoj imovini imaju još oko 240 milijuna kuna. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)