Carla Bley: Nadahnuće u raznim dijelovima svijeta

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Festival Jazz is Back! BP, koji će od 12. do 30. srpnja biti održan u Grožnjanu, svojim će nastupom otvoriti trio slavne pijanistice Carle Bley. Bit će to promocija njezina novog CD-a "Andando el Tiempo" koji je snimila sa stalnim suradnicima: bas gitaristom Steveom Swallowom te sopran i tenor saksofonistom Andyjem Sheppardom. Uz njih Carla Bley izvodi vlastite skladbe, a poznata je kao jedna od najvažnijih autorica suvremenog jazza.

- Možemo li vašu glazbu okarakterizirati kao "Healing Power", što je naziv jedne vaše skladbe? Mislite li da taj naziv ima smisla?

- Znam da ima jer to vidim na licima ljudi u publici dok ju svirate. To je doista predivno. Napisala sam to djelo kad je moj prijatelj stradao u prometnoj nesreći i život mu je visio o koncu. Mislila sam da će mu moja skladba pomoći da preživi. No, nakon tjedan dana je umro. Zato ta skladba ima nesretan kraj.

- Odakle crpite nadahnuće za vaš silni skladateljski rad?

- Radi se o različitim vrstama nadahnuća. Govorimo li o baladama, i među njima ima razlika; primjerice između skladbe "Utviklingssang" koja je vrlo jednostavna i "Potación De Guaya", što na španjolskom znači piće tuge, koja se doima poput jako tužne pjesme, ali ima puno nota, promjena. Ta se glazba kotrlja poput valova i moramo biti vrlo oprezni. Druga je ravna, poput slike nekog krajolika. Dakle, skladam različita djela. Ponekad napišem djelo koje ima određeni karakter, a potom ga u potpunosti izmijenim tako da postane nešto posve drugo. Ponekad se zasitim nečega, primjerice kad na nečemu radim nekoliko mjeseci, i poželim od toga napraviti nešto posve drugo. Zato tijekom koncerta predstavljamo toliko različitih vrsta glazbe. To je poput protuotrova.

Ponekad neka skladba treba protuotrov i tako se razvija u nešto posve drugo, a potom to novo djelo treba zaustaviti ili izmijeniti i tako nastaje drugo djelo. Sve je to jedna dugačka skladba sastavljena od malih, potpuno drukčijih dijelova. Obično ne radim tako da mislim da bih trebala imati zamisao o nečemu što bi me nadahnulo, primjerice nekim stihovima. Svako je djelo drukčije. Možda sam, ponekad, nadahnuta i nečim drugim osim notama. Najviše me nadahnjuju osobe s kojima sam bliska zato jer znam što trebaju, kako će zvučati ono što im ponudim. Kad u sastavu neke skladbe ostavim prazan prostor za solo koji će svirati Steve Swallow, znam kako će ga odsvirati, znam koje će mu note u temi skladbe odgovarati. Tako je i s Andyjem. Nastojim pisati djela koja su prikladna za njega. Kad smo izvodili djela u kojima je teško ponirao u njihovu osjećajnost, odlučila sam da ću ih ubuduće izostaviti. Nisam ih dobro napisala, nisu dovoljno bliske njegovom karakteru. Ništa romantično, ali ni dramatično. Jednostavno, skladam za svoje prijatelje. Oni me nadahnjuju.

- Kako vas nadahnjuje djelo Henrija Matissea?

- Odabrala sam tri slike koje su mi poslužile kao nadahnuće za pisanje skladbe. Bile su na temu lagune pa sam skladbu nazvala "Les Trois Lagons". Bila sam nadahnuta pogledom na te obrise. No, to umjetničko djelo nije imalo nikakve veze s notama koje sam pisala. Note nisu vezane uz programatski sadržaj. Zajedno posložene one zvuče ili ne zvuče dobro. One često nemaju neko značenje. Skladba "Healing Power" je iznimka.

- Slažete li se s mišljenjem da je vaša glazba, bez obzira na Matissea, bliska europskoj glazbenoj estetici?

- Slažem se. Odmah sam počela nastupati kao jazz glazbenica, ali u jednom sam trenutku shvatila da moji korijeni nisu iz Afrike nego iz Europe. Pomislila sam da se, želim li biti posebna, moram vratiti u povijest svojih predaka. Podrijetlom sam, naime, Šveđanka. Odlučila sam se vratiti svojim korijenima, ali također tražiti nadahnuće u raznim dijelovima svijeta, ne samo u Africi. Bilo je to otkriće koje je odredilo smjer razvoja mojeg stvaralaštva.

- Koje umjetnike obožavate, bez obzira o kojoj se vrsti umjetnosti radilo?

- Volim glazbenike, primjerice Igora Stravinskog, ali on me ne nadahnjuje. Nema šanse da napišem nešto poput njega. Volim američkog skladatelja Charlesa Wuorinena koji je napisao milijun nota. On je ispred svog vremena, tehnički nevjerojatan. Nadahnjujem se slušajući njegovu glazbu, ali zbog toga ne mogu promijeniti svoj način skladanja.

- Od kojih ste glazbenika najviše naučili, jer svirali ste s legendama, ali također legende su svirale s vama i to od samog početka?

- Obožavam i sve glazbenike koji su pisali aranžmane za orkestar Counta Basiea kao što je Ernie Wilkins. On nije bio slavna osoba, ali prema mojem mišljenju napisao je najbolje aranžmane za Basiea. Volim i ostale glazbenike koji su radili za Basiea kao što je Neal Hefti. Nevjerojatan je taj album za koji je Hefti napisao sve aranžmane. Volim Thada Jonesa, ali i druge glazbenike iz orkestra Counta Basiea kao što su Frank Foster i Frank Wess. Svi su ti glazbenici bili sjajni aranžeri. Sam Basie nije napisao niti jednu notu. Ti su glazbenici napisali sve aranžmane za njegov orkestar.

- Kako je ta glazba utjecala na vaše stvaralaštvo?

- Tome se vraćam, pedeset, šezdeset godina unatrag, u doba koje mi pruža ohrabrenje. Stotinu sam puta slušala orkestar Counta Basiea, uživo, i upijala svaku notu. Učila sam slušajući. U jazz klubovima sam bila zaposlena na različitim poslovima: na blagajni, garderobi, kao hostesa, kao prodavačica cigareta, samo da bih bila blizu glazbe. Upijala sam svaku notu koju su odsvirali, sve što sam bila u prilici čuti, bez obzira bilo dobro ili loše, radosno ili tužno. Obrazovanje sam stjecala radeći prije pedeset godina u noćnim klubovima.

- Zašto obožavate Theloniousa Monka?

- Nemam pojma.

- Imate!

- Zašto ne Monk!? Zašto ne Tommy Flanagan!? Svi su ti glazbenici bili sjajni. Svi pijanisti. Mnogi od njih još uvijek su izvrsni pijanisti. No, volim razmišljati o samim počecima, o orkestru Counta Basiea kojem se najviše radujem.        Kad spominjem Monka mislim na njega kao pijanista, ali i skladatelja. U potpunosti je sjajan, ali on je sve najvažnije skladbe napisao tijekom dvije ili tri godine. Nije bio dugovječan u pogledu skladanja. Kako onda, iz tog kratkog razdoblja, možemo donositi zaključke? Mogao je skladati još puno toga da je živio duže. Mogao se razvijati kao mi ostali. Velik je popis njegovih skladbi, ali radi se o kratkom vremenskom razdoblju u povijesti jazz glazbe. Obožavam njegove skladbe, ali ne slušam ih često. Više slušam Counta Basiea. Volim izvedbe jazz orkestara. Rekao si da je moja glazba tiha; ona je tiha jedino kad sviram sa svojim triom. Kad ju izvodi big band ona je glasna i moćna. To je orkestar koji čvrsto swinga.

- Vaš pristup glazbi podsjeća i na onaj Charlesa Mingusa, njegovo korištenje cjelokupne tradicije, od Afrike i korijena preko bluesa i gospela do free jazza.

- Tako je. Slušala sam ga na stotinama koncerata. Sjedila sam u publici i upijala svaku notu koju je njegov sastav odsvirao. Njegova me glazba snažno nadahnjuje. Svakako.

- Jeste li ikad, tijekom nastupa osjetili velik strah?

- Jesam. Događa mi se to prigodom svake izvedbe, prigodom svakog sola. Užasavam se sviranja sola. Tako sam sretna kad odsviram solo. Nisam sretna solistica - ja sam prestrašena solistica i zato uvijek odahnem kad odsviram nekoliko dobrih sola. Zadnji solo u izvedbi skladbe "The Girl Who Cried Champagne" bio je gotovo savršen. Osluškivala sam dok sam svirala i mislila: "Čovječe, to zvuči kao da sam ja to napisala, kao da sam dugo promišljala što ću učiniti." Ispalo je savršeno. (Davor HRVOJ)

Program grožnjanske manifestacije

12.7. Carla Bley "Trios"

13.7. JM Jazz World Orchestra

14.7. Uroš Perič - Bluenote quartet, Pearlettes i Primož Grašič

15.7. Mike Sponza "Ergo Sum"

16.7. Borna Šercar's Jazziana Croatica

17.7. Ethno Croatia

18.7. Greenhouse Blues Band featuring Zdenka Kovačiček & Miro Ungar

19.7. Senior Service Jazz Clinics - Maucha Adnet, John Rilley, Bruce Barth, Goran Rukavina, Elvis Stanić, Jim Rotondi, Davor Dedić, Luis Bonilla

20.7. HGM Jazz (Dis)Union featuring Maucha Adnet & Luis Bonilla

21.7. Gustafi goes Jazz

22.7. Bruno Mičetić trio/Oridano Gypsy Jazz Band

23.7. Senior Service Jazz Clinics - Maucha Adnet, John Rilley, Bruce Barth, Goran Rukavina, Elvis Stanić, Jim Rotondi, Davor Dedić, Luis Bonilla

24.7. OHRGELDRIO "The Right Thing" - Herwig Gradischnig, Daniel Nösig, Rob Bargad, Christian Havel, Daniel Aebi

25.7. Jazz Kamp Kranj in Grožnjan

26.7. Elvis Stanić Group, specijalni gosti Choir "Roženice", Pazin

27.7. DOUBLETRIO - Karlheinz Miklin, Ewald Oberleitner, Howard Curtis

28.7. QUARTET - Stefano Bedetti, Ratko Zjača, Renato Chicco, Klemens Marktl

29.7. Evening for BP - Jazz Continuo - Vid Jamnik, Primož Grašič, Mario Mavrin, featuring Georgie Fame

30.7. Jazz is Back Finale


Podijeli: Facebook Twiter