Unatoc tome što su neki odjevni predmeti nastali sredinom prošlog stoljeca, oni i danas izgledaju neodoljivo, atraktivno, moderno i skupo. U moru predstavljenih vecernjih i dnevnih haljina, kaputa, jakni i kompleta uz puno bi se truda, našao poneki komadic odjece koji ne bi zadržali u vlastitom ormaru, vec bi ga onako plemenito poklonili najboljoj prijateljici.
"Gospodo, a cuvate li vi ovo? Joj, meni je sve tako lijepo pa bi mogla ponešto odnijeti"... šalim se sa simpaticnom djelatnicom Muzeja grada Rijeke, koja odgovara da je slicne primjedbe vec cula, pa pretpostavlja da je i ta oduševljenost i zainteresiranost publike glavni razlog za desetodnevno produženje trajanja izložbe pod nazivom "Cari talijanske mode".
Izložba, naime obuhvaca autenticne odjevne predmete velikih modnih imena poput Moschina, Versacea, Armania, Valentina, Missonia, Capuccia i drugih i svojevrstan je presjek talijanske (svjetske) modne scene iz razdoblja od pedesetih godina prošlog stoljeca pa sve do devedesetih. Valja istaknuti i da je izložbu postavio Giorgio Forni, vlasnik i voditelj "Fondazione Sartirana Arte", koji je ujedno i kustos "Museo per la Moda".
Šarene i originalne Pfisterove kožne jakne
Kako o ukusima ne valja raspravljati, ovu izložbu, koja ce biti otvorena do 15. rujna, svakako valja pogledati. Osobno, najviše oduševljenja kod mene je izazvala sala Pfister, u kojoj su predstavljene kožne jakne Andrea Pfistera. Ukratko, rijec je o kracim kožnim jaknama, jarkih i živih boja s amblemima i vezenim detaljima - od žaba za njega, cvijeca za nju, preko originalne jakne ukrašene ženskom rukom s nakitom, druge s jasnom ljubavnom porukom "I love you", trece s crvenim ružom za usne na glatkoj podlozi crne kožne jakne...
Sve to pa i puno više, ukrasi su Pfisterovih kožnih jakni za kojima su osamdesetih "ludovale" Susan Sarandon, Barbra Straisand i Ursula Anders i ciji se prepoznatljivi originalni detalji najcešce nalaze prišiveni, izvezeni ili ugravirani na njenom najširem dijelu - ledima. Poseban prostor u Muzeju, uz kralja kožnih jakni, zauzeo je i Gianni Versace, koji je koncem 60-ih poceo dizajnirati poznate marke Genny Byblos, Les Copains da bi osamnaest godina kasnije pokrenuo i vlastitu tvrtku te izgradio svoj modni imperij, koji po njegovoj smrti nasljeduje i nastavlja voditi sestra Donatella.
Versace kreirao za Jerry Hall haljinu za lov na muža-preljubnika
Medu odjevnim predmetima cuvenog talijanskog kreatora nalaze se i tri haljine sa zanimljivom poviješcu i još atraktivnijim imenima žena koje su ih nosile ili su im haljine namijenjene. Pažnju privlaci bijela s zlatnom paucinom - ukrasom specijalno dizajniranim za "hvatanje" muškarca. Isti je naime, Versace napravio za teksašku ljepoticu i ondašnju ženu Micka Jaggera. Naime, paukova mreža, u doba velikih Jaggerovih preljuba, trebala je biti aluzija na ponovno osvajanje, odnosno lov na supruga preljubnika. Uz ovu predstavljena je i Madonnina crna haljina koju je nosila tijekom snimanja jednog od svojih spotova, te naposljetku i haljina koja je bila namijenjena lady Diani Spencer.
U zajednickoj sobi mogu se razgledati djela nekolicine kreatora - od Rocca Barocca, Waltera Albinia, Ottavia Missonija, Roberta Capuccia, Ginnfanca Ferrea i drugih. Medu izloženim eksponatima može se vidjeti i haljina za Audrey Hepburn iz 1973. godine, kao i komplet za skijanje iz 1968. godine namijenjen grofici Marti Marzotto, koju je kreirao Albini - utemeljitelj "prontomode", koji konacno povezuje tvrtke koje su se bavile tekstilom s krojacnicama i obrtnickom industrijom.
Hepburn, Taylor, Gardner, Ekberg proslavile talijanske kreatore
Velike zvijezde filmske industrije - Audrey Hepburn, Elisabeth Taylor, Ava Gardner i Anita Ekberg ponajviše su zaslužne za medunarodni proboj talijanske visoke mode. One su naime, kod sestara Fontana i Irene Galitzine ne samo birale scensku odjecu za svoje filmove "Praznik u Rimu", "Bosonoga kontesa" i "Slatki život", vec i odjecu za svoje potrebe. Njihov primjer, pocetkom pedesetih slijedile su i druge slavne licnosti - Jacqueline Kennedy i iranska carica Soraya, Friederike od Grcke te savojske princeze.
Tada pocinje, piše u pratecem katalogu autor izložbe Forni, izvanredno razdoblje koje je proslavilo haljine i odijela Roberta Capuccija i Valentinovu "caroliju", mnoštvo klijenata Fernande Gattioni i pidžame palazzo koje je na svjetskoj sceni proslavila Claudia Cardinale… Radao se talijanski "pret a porter" koji je zadao još jedan teški poraz francuskim rivalima, i s kojim je moda "made in Italy" osvojila medunarodno tržište. Tako su umjetnici krojaci postali stilisti raznih kolekcija, piše, uz ostalo Giorgio Forni, kustos Muzeja mode.