Šteta da zbog kiše koja je preplavila Vižinadu pjesnici 23. susreta čakavskih pjesnika "Verši na šterni" su umjesto pored šterne, manifestaciju morali održati u dvorani. Ovaj je susret 1994. godine pokrenuo dobar duh Istre (kako ga je Franci Blašković nazvao) Drago Orlić.
Kiša i grmljavina
U jednom je trenutku zbog grmljavine nestala je struja, i prepuna sala ostala je u mraku, čak ni mikrofon nije neko vrijeme radio, no pjesnici i organizatori su se izvrsno snašli. Organizator manifestacije je porečka Gradska knjižnica u suradnji s općinom Vižinada, te uz potporu Županije i Ministarstva kulture.
Svake godine prijavljuju se autori iz šireg čakavskog područja predstavljajući sve njezine varijante. Ove godine izbornik je bio akademik Tonko Maroević, rođen na Hvaru (Stari Grad), odrastao između Splita i Zagreba, poznavatelj čakavštine i vrijednosti dijalekta. Prilikom obraćanja publici Maroević je citirao tršćanskog velikog pjesnika Virgilija Giottija koji je cijeli život pisao služeći se tršćanskim dijalektom i ostavio zabilješku gdje tvrdi da je: "dijalekt dragocjenost koju čuva samo za poeziju". Publiku je pozdravio načelnik Vižinade Marko Ferenac i zahvalio se pjesnicima na predivnoj atmosferi. Nazočne je potom pozdravila i ravnateljica porečke Gradske knjižnice Irides Zović koja je poželjela brzo ozdravljenje pokretaču manifestacije Dragi Orliću.
Ove godine pristigli su radovi 106 pjesnika, a Tonko Maroević je na kraju izabrao njih 54. Maroević je rekao da je brojka u skladu s tradicijom, čakavština dokazuje da je živa, da je sredstvo umjetničkog doživljavanja svijeta, što znači da nije samo posrednik u obnavljanju retorike starih dobrih vremena, već i moćno sredstvo kritičnog poimanja i promišljanja današnjice.
Unutarnji svjetovi
Prije početka manifestacije, u crkvici sv. Ivana otvorena je izložba Porečanke Amine Konate Visintin koju je predstavio kritičar Marino Baldini, a naslovljena je "Unutarnji svjetovi". Ulicama Vižinade prodefilirala je i lokalna limena glazba koja je upriličila i kratki koncert u dvorani. Za muziku se pobrinuo porečki kantautor Marijan Maraškin uz vokalnu pratnju Denise Mikatović Jugovac sa zanimljivim tekstovima i skladbama na čakavštini i istrovenetskom. (Elio VELAN)