Vodeci hrvatski onomasticar, akademik Petar Šimunovic (Dracevica na Bracu, 1933.), izjavio je u povodu izlaska iz tiska "Cakavske citanke", prvog takvog djela u nas koje sadržava tekstove, prikaze, prirucni rjecnik i bibliografiju (459 str.), a objavio ga Golden marketing - Tehnicka knjiga kao šesti svezak izabranih djela ovog akademika, da bi cakavski govor trebalo njegovati od vrtica jer su ga djeca progovorila vec na materinskim prsima, a na tom su narjecju - posebno naglašava - pisani prvi hrvatski kulturni spomenici.
Po njegovim rijecima, trebalo bi usvajati hrvatski standard, a bogatstvo cakavskih govora koje nosimo iz djetinjstva ne prepustiti zaboravu jer se covjek najautenticnije može izraziti na materinskom govoru.
"Covjek je slobodan samo u svojem jeziku, a najslobodniji u svojem dijalektu", tvrdi Šimunovic i kaže da se intima može najbolje izraziti dijalektom, a cakavski se potvrdio u hrvatskoj lirici, u komedijama i poslovicama.
Šimunovic tvrdi da je bila zadnja ura da se cakavski tekstovi zabilježe i sacuvaju za daljnje proucavanje jer bi to sutra bilo teško, a prekosutra kasno. Cakavsko narjecje, s obzirom na hrvatski i slavenski svijet, rubno je narjecje na jezicnom pojasu "Slavije" i "Romanije" i tu je najviše izloženo mijenama.
"Sa svakim jezikom, pogotovo narjecjem, nestaje jedan svijet, njegova materijalna i duhovna kultura", a cakavski akcent je star i važan i ima toliku vrijednost za proucavanje slavenske akcentuacije kao gotovo staroslavenski jezik za proucavanje slavenskih jezika", rekao je.
- Treba imati na umu da su najstariji hrvatski kulturni spomenici pisani cakavicom, bilo na glagoljici, hrvatskoj cirilici ili latinici. Osim Bašcanske ploce, na cakavskom je pisana i Valunska ploca i Plominski natpis, iz 11. stoljeca, na hrvatskoj cirilici su Povaljski prag i Povaljsku listinu iz 1184., na Bracu, najstarije stihove u tadašnjim živim slavenskim jezicima, navodi on.
Iz citanke je vidljivo da cakavsko narjecje danas obuhvaca hrvatski prostor od Istre, Like, sve dalmatinske otoke do Lastova i uski primorski pojas, ima ga u Žumberku, Gorskom kotaru, a najsjevernije je naselje Marija Gorica u trokutu Sutle, Save i Zaprešica.
Najsacuvanije je u neprimorskim naseljima otoka Braca, Hvara i Visa, na Kvarnerskim otocima - Susak i Unije - zatim na Krku i u središnjoj Istri.
- To je ostatak ostatka nekadašnjega cakavskog prostiranja, tvrdi Šimunovic i podsjeca da je prije obuhvacalo podrucje do Une i Vrbasa te išlo na Neretvu.
"Cakavska citanka", svojevrsna hrestomatija cakavice, namijenjena je ponajprije nastavnicima hrvatskog jezika na cakavskom terenu, zatim dijalektolozima i uopce jezikoslovcima koji se bave akcentuacijom, u kojoj su opisani govori stotinjak cakavskih punktova, navedena sva dijalektološka literaturu i popisani svi rjecnici da bi se ti govori što potpunije predstavili, a popisani su i neki tekstovi izvan Hrvatske - iz Gradišca, Madarske i Slovacke te SAD-a.