Temeljem Zakona o posredovanju u prometu nekretninama, Hrvatska gospodarska komora vodi Registar posrednika u prometu nekretninama s podacima o pravnim i fizičkim osobama kojima je Ministarstvo gospodarstva izdalo rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti. Kako bi registar bio ažuran, na razini Vijeća Udruženja nekretninama, donesena je odluka da se krene sa ažuriranjem čime je dobiveno stvarno stanje koje je jasan pokazatelj da je ekonomska kriza itekako ostavila traga i u toj djelatnosti.
- U registru je prošle godine bilo registrirano 1.300 agencija diljem Hrvatske, da bi danas taj broj bio 796. Dakle bilježimo pad od 39 posto. Situacija kod nas u Istri nije ništa bolja, pa tako imamo ukupno 104 registrirana posrednika u odnosu na 160 posrednika u prošloj godini što predstavlja pad od 35 posto. Puno je razloga zatvaranja agencija, od nemogućnost naplate posredničke provizije, raznih parafiskalnih nameta do sive ekonomije, istaknut će predsjednik Strukovne grupe posrednika u prometu nekretninama pri HGK ŽK Pula Vlatko Mrvoš.
Na pitanje koji bi bili najbolji potezi za oporavak tržišta nekretnina on veli da je najvažnija dobra investicijska klima i pravna sigurnost.
- Jedino na taj način investitore možemo potaknutu na ulaganja u Hrvatsku. Na tome nas, kao društvo, čeka još puno rada i dokazivanja da smo država koja želi investicije. Ne može se dogoditi da investitor kupi nekretninu koja ima čisto vlasništvo i koja po prostornom planu ima svoju namjenu, a da nakon kupnje počinju nicati razne zabilježbe i sporovi, veli Mrvoš.
Stranci nisu mogli iznajmljivati
Do ulaska Hrvatske u EU strani državljani su pretežito otvarali tvrtke i putem njih stjecale nekretnine, ali propisi im nisu dozvoljavali da nekretninu koju su kupili mogu kategorizirati i iznajmljivati, upozorava.
- Kao Udruženje poslovanja nekretninama pri HGK više puta smo ukazivali na tu nelogičnu i štetnu odredbu zakona po kojoj se iznajmljivanje kuća za odmor u vlasništvu tvrtke moglo obavljati jedino ako se takva kuća prenamijeni u poslovni prostor.
Da se trud isplatio, potvrđuje nedavni Vladin prijedlog Zakona o ugostiteljstvu, kojim će se trgovačkim društvima i obrtnicima dopustiti pružanje usluga smještaja u objektima stambene namjene bez potrebe prenamjene u poslovni prostor. Ta će promjena mnogim tvrtkama koje su vlasnici kuća za odmor omogućiti da kategoriziraju svoju nekretninu i ostvaruju prihod od iznajmljivanja, a budućim investitorima poticaj da ulože novac u nekretnine.
- Na žalost, česte izmjene zakona i propisa ne idu tome u prilog, ali nadam se da će tome jednom doći kraj i da ćemo skrojiti pravila igre koja će biti važeća za sve i da će trajati neko duže razdoblje. Za primjer mogu izdvojiti investitora koji je 2012. godine uložio više milijuna eura u nekretninu turističke-ugostiteljske namjene, a od početka projekta do danas stopa PVD-a na usluge u ugostiteljstvu promijenila se više puta. Tako je 2012. bila 25 posto pa je 2013. pala na 10 posto, a godinu nakon toga povisila na 13 posto. Sad slušamo najavu da će se ta stopa ponovo sniziti na 10 posto. To je ta nesigurnost i nepredvidivost naših propisa. S promjenom zakona na "dnevnoj bazi", treba prestati, smatra Mrvoš. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU