Više od 97 tisuća radnika u Hrvatskoj u opasnosti je da u idućih godinu dana ostane bez posla. Naime, po Ključnim pokazateljima na tržištu rada (KILM) Međunarodne organizacije rada (MOR), vjerojatnost da će ostati bez posla unutar godinu dana visi nad glavom 7,2 posto zaposlenih u Hrvatskoj.
Nimalo optimistična procjena slika je trenutačne gospodarske situacije u Hrvatskoj, ali i svih predviđanja gospodarskog rasta. Iako i Vlada, i Europska komisija, ali i Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđaju blagi oporavak domaćega gospodarstva u idućoj godini, kada je riječ o zapošljavanju još se neko vrijeme ne očekuju pomaci na tržištu.
Nezaposlenost će, prema svim pokazateljima, i dalje ostati razmjerno visoka. Tako je MMF, primjerice, u listopadu znatno korigirao svoja proljetna predviđanja te procjenjuje da će stopa nezaposlenosti u idućoj godini biti na razini 16,1 posto. Ranije su prognozirali 14,7 posto.
Usporedbe radi, procjena MMF-a u proljeće kazivala je da će razina nezaposlenosti u ovoj godini biti 14,7 posto, da bi u jesenskoj korekciji stopu povećali na 16,6 posto. Riječ je o međunarodno usporedivnoj anketnoj stopi.
Od početka krize, unatoč stalnim porukama da imamo rigidno radno zakonodavstvo, u Hrvatskoj je ugašeno 150 tisuća radnih mjesta, mahom u proizvodnji, ali i uslužnim djelatnostima. Nova radna mjesta teško se otvaraju i kada se pogledaju, primjerice, podaci o ulascima i izlascima u evidentiranu nezaposlenost jasno je da se najviše radnika otpušta u trgovini, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, pružanju smještaja te pripremi i posluživanju hrane.
Te su djelatnosti prevladavajuće i kada je riječ o zapošljavanju, a povremeno im se pridružuju obrazovanje te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti iza kojih se kriju i niže plaćeni poslovi, poput čišćenja i održavanja.
Visoka fluktuacija radnika i u prerađivačkoj industriji i u trgovini, a sve češće i u drugim djelatnostima, pokazuje i da se radnici zapošljavaju na ugovore na određeno vrijeme. Tako je negdje oko 90 posto novih ugovora o radu sklopljeno na određeno vrijeme.
Za mnoge zemlje u svijetu najnoviji pokazatelji na tržištu rada, a njima je obuhvaćeno 70 država, ukazuju da dugotrajna nezaposlenost predstavlja novi izazov. "Vrijeme koje radnici provedu u nezaposlenosti u nekim zemljama postaje duže u odnosu na razdoblje prije krize započete 2008. godine", ističe se u izvješću.
Dužnosnici MOR-a navode da nedavni podaci o padu nezaposlenosti zapravo skrivaju gorku stvarnost - mnogi nezaposleni radnici sve teže dolaze do novog posla u razumnom vremenskom roku od šest mjeseci ili manje.
Sudeći po podacima Eurostata, i Hrvatska je među zemljama sa snažnim skokom dugotrajno nezaposlenih osoba. Naime, u 2008. godini udio dugotrajno nezaposlenih, onih koji su bez posla godinu ili više dana, u ukupnoj nezaposlenosti iznosio je 5,3 posto, dok je na kraju prošle godine bio 10,3 posto. (G. GALIĆ/NL)