Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini zaradile ukupno 3,44 milijarde kuna neto dobiti, od cega najviše Zagrebacka, 1,2 milijardi kuna, te PBZ, 926 milijuna kuna, a potom Erste sa 607 i Raiffeisen s 408 milijuna kuna dobiti. Celnik HNS-a Radimir Cacic upozorava da, zajedno s dividendom HT-a i dobitima banaka, Hrvatskoj prijeti odljev kapitala reda velicine od šest do osam milijardi kuna.
- Bez ikakvih poreznih davanja ta dobit prijeti da se kroz financijske tokove iznese van. Ne treba govoriti generalno o porezu na kapital, postoje razlicite vrste poreza na kapital, a ovo je jedna od njih. Da bi se sprijecio taj odljev dobiti, mora postojati snažno porezno opterecenje, odnosno razina poreznog opterecenja od 50 posto, ili porez na dividendu. Time negativnom stimulacijom, odnosno porezom, stimulirate da se ta dobit zadrži u poduzecima i zemlji.
Što se tice banaka, njima bi se tako dodatno jacala financijska pozicija i likvidnost, što opet vrši pritisak da taj višak ode u plasmane, cime se potice razvoj. Kod HT-a to je još izraženije jer dobit koja se izvlaci, kada bi bila zadržana, ne bi stajala na racunu nego bi se koristila za ulaganja u poslovanje, što je dobro za firmu i opet diže gospodarstvo, pojašnjava Cacic. No, istice, nije dovoljno samo negativnom stimulacijom, porezom, raditi na tome da se dobit ne iznosi van, nego treba i reinvestiranu dobit osloboditi od poreznog davanja jer ona služi stvaranju nove vrijednosti.
Lani su, s obzirom na potrebu za kapitalom, dvije najvece domace banke, Zaba i PBZ, zadržale cijelu dobit iz 2008. (Zaba 1,4 milijarde kuna, PBZ 1,1 milijardu kuna). Erste je pak od 787 milijuna kuna zadržala 591 milijun kuna, ali je isplatila 192 milijuna kuna dividende, mahom vecinskim dionicarima u Austriji. Za ovu godinu, kažu u bankama, odluke još nisu donesene. Tekuce dobiti su nešto manje, a tu su i ukupne zadržane dobiti.
Pitanje je kako ce se strani vlasnici domacih banaka postaviti buduci da s jedne strane i njihove maticne grupacije posluju slabije no ranijih godina, pa im novac možda treba, a s druge strane, dosta je reprogramiranih kredita koji ipak traže dodatni oslonac u kapitalu. Treba reci i da je lanjska bruto dobit banaka 4,3 milijarde kuna, a iznos od 3,44 milijarde dobije se nakon poreza na dobit.
Analiticar Damir Novotny kaže da se treba bojati odljeva kapitala, i to cak ne toliko kroz dividende koliko kroz kreditne plasmane maticnih bankarskih grupacija ovdašnjih banaka.
- Što se dobiti i marže više smanjuju, to je njima manje interesantno kroz kreditne linije biti prisutno u Hrvatskoj. Globalna kriza dodatno utjece na redefiniranje planova i prioriteta stranih grupa, a to možda i nece biti tržišta u regiji, zakljucuje Novotny.