Pretposljednje predstavljanje pojedinih segmenata izbornog programa Kukuriku koalicije, Plana 21, subotnje u zagrebackom Bocarskom domu o vanjskoj politici, bilo je prilika i za odašiljanje opcih politickih poruka.
Dan nakon burnih dogadaja u Saboru, predsjednik SDP-a Zoran Milanovic vratio se suzdržanoj retorici kakva ga krasi zadnjih tjedana.
- Ne dolazimo kao osvetnici s bilo kakvim maskama, nego kao civilizirani i osviješteni upravljaci koji znaju što je dobro za njihovu zemlju, rekao je Milanovic. Zanimljivo je zvucao njegov odgovor na pitanje postoji li plan B u slucaju neuspjeha referenduma o ulasku u Europsku uniju.
- Alternativu nema jedino hrvatska država. Nismo u ocajnoj poziciji, ali EU je najbolje rješenje za nas, a još više za našu djecu, kazao je.
Njegov glavni koalicijski partner, predsjednik HNS-a Radimir Cacic, bio je uobicajeno oštriji u izricaju.
- Sve se više osjeca mržnja, panika i užasan strah u ocima i ponašanju aktualne vlasti. Ponovo se javlja klasican sindrom, ponovo imamo duh splitske Rive. Imamo stranku kojoj ništa nije sveto, ni Ustav, ni interesi gradana, kada je u pitanju njihov ostanak na vlasti, a to je opasno za ovu zemlju, upozorio je Cacic.
Predsjednik IDS-a Ivan Jakovcic rekao je da ce njihova opcija dobiti izbore i da ce Milanovic postati premijer, ali "nece biti lako". Šef HSU-a Silvano Hrelja istaknuo je da su Hrvatskoj nužne promjene, izmedu ostalog i zato što su u petak "tri znamenita covjeka, Berislav Roncevic, Ivan Cehok i Branko Vukelic, skinula imunitet Jovanovicu".
Jednog SDP-ovca iz publike, koji smatra da je u Titovo vrijeme 80 posto ljudi živjelo dobro, a 20 posto loše, dok je danas obratno, zanimalo je zašto se ne cini više u promociji turisticke privlacnosti Kumrovca.
Milanovic se osvrnuo na ulogu Josipa Broza Tita u hrvatskoj povijesti rekavši da ce, osim kao autokratski vladar, ostati zapamcen i zbog povratka Rijeke i Istre matici te donošenja Ustava iz 1974. koji je Hrvatskoj omogucio samostalnost na pravnoj razini.
Dodao je da na Josipa Broza "nije dao" niti prvi hrvatski predsjednik Franjo Tudman, koji je takoder imao mnogo zasluga, iako se Milanovic, kako je rekao, s mnogo njegovih poteza nije slagao.