Ukidanje brdsko-planinskog statusa ipak nije pitanje dana, kako su se u Buzetu svojevremeno pribojavali, vec godine, a u najboljem slucaju dvije. Doduše, prijedlog Zakona o potpomognutim podrucjima u završnoj je fazi i mogao bi biti dovršen kroz nekoliko mjeseci, no potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretic, ujedno predsjednik Partnerskog vijeca Jadranske Hrvatske, na prvoj sjednici ove nove asocijacije održanoj nedavno u Šibeniku, izjavio i da nije siguran da li ce ga Vlada u ovom mandatu staviti na dnevni red.
- Zadovoljan sam što cemo takvim prihvacenjem naših argumenata sacuvati brdsko-planinski status sigurno ove godine, a s obzirom na to da smo se izborili i za prijelazno razdoblje od godinu dana od stupanja zakona na snagu, vjerujem i iducu, ali to je prerano reci jer uvijek se nešto može promijeniti, komentar je gradonacelnika Valtera Flega.
Zakon o potpomognutim podrucjima zadnji je dokument koji Vlada treba donijeti da bi zaživio novi Zakon o regionalnom razvoju temeljem kojeg se ukidaju brdsko-planinska podrucja i ona od posebne državne skrbi, a uvode samo potpomognuta podrucja koja se temelje na indeksu razvijenosti. Grad Buzet je prema izracunima i indeksima usvojenim na Vladi iznadprosjecno razvijen i više nece biti u brdsko-planinskom sustavu.
- Sam ministar je na Partnerskom vijecu Jadranske Hrvatske rekao ono na što u Buzetu upozoravamo godinama, boreci se za ocuvanje brdsko-planinskog statusa, a to je da, ako bi se status izgubio preko noci i na nacin kao što je bilo planirano pred tri godine, mnoge bi jedinice u Hrvatskoj doživjele blokadu ili bankrot. Na to sam upozoravao od pocetka, a takav zakljucak koji je išao prema resornom ministarstvu prihvatila je i hrvatska Udruga gradova na svom predsjedništvu, rekao je Flego.
Buzetski gradonacelnik jedini je gradonacelnik iz Istarske županije imenovan u Partnersko vijece, krovnu organizaciju buduce velike statisticke regije, koje ce ocjenjivati projekte svih manjih lokalnih jedinica, detektirati glavne razvojne projekte i kandidirati zajednicke projekte prvenstveno prema strukturnim fondovima.
Buzet je svojevremeno preko Udruge gradova pokrenuo i inicijativu da se postojeci sustav financiranja, odnosno poreznih beneficija zadrži do novog ocjenjivanja kada Hrvatska bude clanica EU-a. Flego istice i da ce tražiti novo ocjenjivanje jer su se neki pokazatelji u meduvremenu promijenili.
Indeks stupnja razvijenosti, mjerilo razvijenosti svake opcine, grada ili županije koji se izracunava kao ponderirani prosjek pet kriterija: stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proracunskih prihoda po stanovniku, kretanja stanovništva i stope obrazovanosti, temelji se na prosjeku od 2006. do 2008. godine, no kriza je ucinila svoje, u meduvremenu je netko tko je bio iznad prosjeka pao ispod prosjeka pa bi se kao polazište trebao uzimati prosjek od 2010. do 2012. godine. (G. CALIC ŠVERKO)
Bez statusa potpomognutog podrucja
U Istri ima osam gradova i opcina s brdsko-planinskim, odnosno statusom posebne državne skrbi koji su razvrstani u trecu i cetvrtu skupinu, što znaci da nece imati status potpomognutog podrucja. Cerovlje ima indeks razvijenosti 83,72 posto, Motovun 89,57, Gracišce 94,72, Lupoglav 95,31, Lanišce 96,74 i Oprtalj 99,95 te oni spadaju u trecu skupinu, a Buzet sa 117,21 i Grožnjan sa 109,34 u cetvrtu skupinu. U trecu skupinu spadaju jedinice lokalne samouprave cija je vrijednost indeksa izmedu 75 i 100 posto državnog prosjeka, a u cetvrtu izmedu 100 i 125.