Prostorni plan Buzeta najstariji je plan u Istri, usvojen je još početkom 2005. i kočnica je razvoja. Kod ostalih istarskih gradova i općina, praksa je da se PPU mijenja unutar pet godina, a po potrebi i ranije.
Punih osam godina Grad ne reagira na brojne zahtjeve svojih građana. Time vlast šalje poruku da je ne zanima koje su potrebe i problemi građana Buzeštine, ustvrdio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednik buzetskog HNS-a Vlatko Mrvoš.
Od 2005. građani su podnijeli oko 150 zahtjeva za izmjenu plana, naglasio je Mrvoš. Kao najčešći razlog navode nemogućnost gradnje na postojećim građevinskim područjima zbog loše konfiguracije terena te uvjetovanje širinom koridora prilaznih putova.
S druge strane, zemljišta koja su pogodna i na kojima postoji interes za građenje, nisu u građevinskom području.
Problem je i to što u građevinskim područjima stambene namjene nisu stvoreni preduvjeti za njihov razvoj - nema pristupnih cesta, komunalne infrastrukture niti detaljnog plana uređenja.
Jednako je i u privrednim zonama kojima treba urbana komasacija i detaljni planovi uređenja, što je preduvjet za njihov razvoj, jer one moraju biti pokretač razvoja Buzeštine.
- Da danas imamo nekoga tko želi kupiti zemljište i raditi halu, nemamo ga gdje dovesti. Ništa nije spremno za investicije i tako to stoji gotovo od 1989., kada je Buzet imao prvu privrednu zonu u tadašnjoj Jugoslaviji, Mažinjicu.
Banalan primjer: Mažinjica danas ima ADSL liniju koja jedan dan radi, drugi ne, upozorio je Mrvoš.
Suvremena arhitektura također nije dobrodošla na Buzeštini. Primjerice, po važećem planu ne može se graditi kuća s ravnim krovom, jer on može zauzimati samo 20 posto ukupne površine krova.
Pod pretpostavkom da iza svakog od oko 150 predanih zahtjeva stoji ozbiljna namjera gradnje obiteljske kuće, prosječne površine 120 četvornih metara, dolazi se do komunalnog doprinosa od gotovo 3,5 milijuna kuna.
Tim bi se sredstvima opravdala ulaganja u izmjene plana i mogla bi se usmjeriti za prijeko potrebnu komunalnu infrastrukturu. Trošak izmjene plana je oko 150.000 kuna, što je zanemarivo u odnosu na višestruku korist.
- Stvorio se zastoj u razvoju, dodatno se opterećuje životni standard, ponajviše mladih koji žele riješiti svoje stambeno pitanje bez potrebe dodatnog kreditnog zaduživanja. Nedopustivo je da Grad ne uvažava realne potrebe svojih građana koji žele krenuti u svoje investicije, da njihovi zahtjevi čekaju osam godina i da gradska uprava izmjenu plana ne stavlja visoko na listu prioriteta, zaključio je Mrvoš.
Na pitanje što će poduzeti, buzetski su HNS-ovci najavili su da će zatražiti da se u proračun za iduću godinu uvrste izmjene PPU-a, uključujući i izradu urbane komasacije i DPU-a te da se o tome pokrene javna rasprava u svih 11 mjesnih odbora da bi se što veći broj građana uključio u njegovo kreiranje. (G. ČALIĆ ŠVERKO)