Za sjevernoistarska penjališta kažu da spadaju u europski vrh. Samo u krugu od 20 kilometara Buzet ih ima nekoliko - od Raspadalice, Krkuža, Kompanja, Sopota kod Strane, Kamenih vrata, kanjona Mirne, Nugle do penjališta ispod Roča, s gotovo 300 smjerova, a taj će se ionako impozantan broj uskoro povećati.
Ministarstvo turizma podržalo je projekt Turističke zajednice Buzeta te je na javnom pozivu "Korak više" za opremanje penjališta Kompanj i kanjon rijeke Mirne odobrilo 85.055 kuna.
- Buzetsko područje je zbog konfiguracije terena i povoljne klime pogodno za razvoj outdoor sportova, stoga smo sa sportskim klubovima pokrenuli projekt "Buzet outdoor" s vizijom razvoja takvih aktivnosti koje bi ujedno bile i turistički proizvod, a penjanje je jedan od njih, kaže direktorica Turističke zajednice Nada Prodan Mraković.
U suradnji s licenciranim penjačima Gerhardom Horhagerom iz Austrije, Borisom Čujićem iz Zagreba, Čedomirom Čikićem iz Pule te buzetskim Sportskopenjačkim klubom Vertical, rekla je Prodan Mraković, odlučeno je da je prioritet upravo daljnji razvoj penjališta Kompanj i kanjona rijeke Mirne zbog atraktivnosti lokacija, uvrštenja postojećih smjerova u vodiče, uređenosti prilaza i suglasnosti vlasnika privatnog zemljišta kraj samih penjališta za njihov daljnji razvoj.
- Odmah smo krenuli u realizaciju projekta, a prvi korak je čišćenje prilaza penjalištima, nabavili smo klinove i sve potrebno za smjerove svih težina koji će se postavljati volonterski, kaže Prodan Mraković. Sredstvima Ministarstva turizma uredit će se i odmarališta s klupama te postaviti turistička signalizacija.
Razvoj sportskog penjanja na buzetskom području počeo je 1999. godine, a prve smjerove postavili su sami penjači vlastitim radom i financijskim sredstvima. Uključili su se u hodu: TZ, Grad Buzet, gradski komunalac Park… Na penjališta osim domaćih, dolaze penjači iz Austrije, Njemačke, Francuske, Italije, ali i Amerike. Buzet ima potencijal postati jedno od glavnih središta sportskog penjanja u Hrvatskoj i šire te ga razviti na jednu višu razinu kao što su to učinila mjesta u Španjolskoj: Chullila, Kalymnos i Rodellar koja su iskoristila prirodni potencijal i ostvarila vrlo uspješan i održiv turistički proizvod. (G. ČALIĆ ŠVERKO)