U buzetskom lovištu 1. svibnja otvara se lov na divlje svinje, no neovisno o tome, broj ove divljači već je pod kontrolom. Štete od divljih svinja na poljoprivrednim kulturama puno je manje nego prethodnih godina, istaknuo je predsjednik buzetskog Lovačkog društva "Mirna" Branko Golojka na skupštini održanoj u Društvenom domu u Svetom Martinu.
U protekloj lovnoj godini, od travnja prošle godine do kraja ožujka ove, zaprimljeno je 138 prijava štete od divljači na poljoprivrednim kulturama, a u proteklih mjesec dana niti jedna. Doduše, najviše šteta od divljih svinja na krumpiru i pšenici ima od svibnja nadalje, a budu li štete ponovno veće, lovci su spremni odmah reagirati.
- Kvota za odstrel je 60 komada plus pedeset posto, no sumnjam da ćemo je ove godine ispuniti, kaže Golojka. Divlje svinje prethodnih su godina zadavale glavobolje poljoprivrednicima, uništavajući usjeve, no očito je da su pojačane mjere dale rezultata. Protekle lovne godine organizirana su četiri istjerivanja divljači na područjima gdje su evidentirane najveće štete.
Radi zaštite poljoprivrednih kultura na zahtjev poljoprivrednika podijeljeni su repelenti koji se, doduše, nisu pokazali djelotvorni vjerojatno zbog nepravilnog postavljanja.
Zbog velikih šteta na poljoprivrednim kulturama lani je zatražena pomoć lokalnih vlasti, ali i Ministarstva poljoprivrede od kojeg su lovci tražili odobrenje za lov na divlje svinje s upotrebom optičkih ciljnika za noćni lov. Ono je i dobiveno, ali samo za mjesec dana, i to krajem godine kada su i inače redovite hajke i kada nema šteta na poljoprivrednim površinama. Zahtjevi za upotrebu reflektora i dopuštenje lova divljači u pojasu 200 metara od naseljenog mjesta, bili su odbijeni.
Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić zahvalio se lovačkim društvima, buzetskom i ročkom. "Evidentno je da je u zadnjih godinu i pol problem šteta od divljači puno manji nego što je bio prethodnih godina. Naravno da šteta ima još, no važno je da su stavljene u prihvatljive granice", rekao je Žulić.
Da bi štete bile još manje, dogovoreno je da će LD "Mirna" i Grad Buzet s po jednom trećinom sufinancirati obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nabavu električnog pastira, a preostalu trećinu mora osigurati poljoprivrednik. Ako nije registriran kao OPG, jednu trećinu sufinancirat će LD, a ostalo će morati sam.
Buzetski lovci puno ulažu u uređenje lovišta i prihranu divljači. Lovačko društvo "Mirna" ima 25 automatskih hranilica za visoku divljač, šest hranilica za sitnu divljač, 30 pojilišta i 70 solišta. Radi prihrane divljači u lovište je lani uneseno 10.000 kilograma zrnate hrane i tisuću kilograma ostale hrane, nabavljeno je 150 kilograma soli te zasijano 20 hektara površine zrnatim sjemenom. (G. ČALIĆ ŠVERKO)