Buzet do posljednjeg daha

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, koju je Vlada, u skladu s novim Zakonom o regionalnom razvoju, donijela krajem srpnja, precizna je i jasna. Za Buzet je ukidanje brdsko-planinskog statusa posve izvjesno, samo je pitanje datuma kada ce se to dogoditi.

Indeks stupnja razvijenosti, kaže gradonacelnik Valter Flego, ujedno potpredsjednik Nadzornog odbora hrvatske Udruge gradova, novo je mjerilo razvijenosti svake opcine, grada ili županije. Izracunava se kao ponderirani prosjek pet kriterija: stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proracunskih prihoda po stanovniku, kretanja stanovništva i stope obrazovanosti.

Stupanj razvijenosti u rasponu je od jedan do 150 i definira buduci status u kontekstu potpomognutih podrucja. Ukupno je pet skupina. Po tom izracunu, Buzet s vrijednošcu indeksa razvijenosti od 117,21 posto hrvatskog prosjeka spada u cetvrtu skupinu i gubi sva prava na dodatna sredstva.

Ukoliko je, naime, stupanj razvijenosti veci od 100, kaže Flego, ta jedinica nece imati pravo na nikakvu pomoc koju danas ima temeljem Zakona o brdsko-planinskom podrucju ili onom od posebne državne skrbi. Dakle, postojat ce samo taj jedan indeks temeljem kojeg ce neke jedinice ostvarivati ili nece bonuse i prava na dodatnu pomoc.

- Ne mirimo se s izracunom koji nam je serviran. Najavili smo svoj dolazak u Ministarstvo regionalnog razvoja, Agenciju i Upravu za integrirani regionalni razvoj. Želimo se uvjeriti u pravilnost izracuna, kako su do njega došli i koje su prihode uzimali. Valjda nije napravljena greška pa da su pod proracun uzimali i prihode na osnovi brdsko-planinskog statusa.

Ti su prihodi privremeni i predstavljaju pomoc iz državnog proracuna, a zbog njih se naravno povecava proracunski standard jer je prihod po stanovniku u tom slucaju veci. Mišljenja smo takoder da nije korektno da se izracun temelji na prošlim godinama, na prosjeku od 2006. do 2008. i da se na zastarjelim podacima zacementira buduci status, kaže Flego.

Na opasku da ovakav razvoj dogadaja za Buzet nije iznenadenje jer je racunao na gubitak statusa, Flego odgovara potvrdno, ali kaže da nece olako prihvatiti te brojke, vec ce zatražiti pojašnjenje kako se do njih došlo.

- Znamo da ce doci do gubitka statusa potpomognutog podrucja, no temeljno je pitanje kada ce se to dogoditi. Nastojat cemo argumentirano uvjeriti Upravu za integrirani regionalni razvoj da se to ne ucini preko noci, jer ce mnoge opcine i gradovi ostati paralizirani izgube li 30 i više posto proracuna.

Upravo sam stoga preko Udruge gradova dao inicijativu da zadržimo postojeci sustav financiranja, odnosno poreznih beneficija do novog ocjenjivanja kada Hrvatska bude clanica EU-a. Ocekujem da ce tada biti realnija slika jer je situacija sada puno teža nego što je bila 2006. pa Buzet ne bi trebao ispasti natprosjecno razvijen, vec imati status potpomognutog podrucja, kaže Flego.

Gradonacelnik Buzeta kaže da s 99-postotnom vjerojatnošcu može ustvrditi da su svi napori i uvjeravanja rezultirali time da ce Buzet još 2011. imati brdsko-planinski status, jer ukoliko Vlada sutra i donese odluku o ukidanju statusa, opet ce imati minimalno godinu dana prijelaznog perioda.

- Iskreno se nadam da smo 2011. pregrmjeli, ali ne mirimo se niti s time da datum gubitka statusa bude 1. sijecnja 2012., vec želimo da to bude godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU, kaže Flego.


Podijeli: Facebook Twiter