U povodu 450. obljetnice tiskanja prvog glagoljskog Novoga testamenta, u vijećnici buzetskog Narodnog doma predstavljen je prvi dio njegova transliteriranog glagoljskog izdanja, odnosno latinični prijepis glagoljskog izvornika iz 1562. godine, I. dio, u izdanju Adventističkog teološkog visokog učilišta, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Školske knjige.
Predstavljanje novog izdavačkog projekta Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" organiziralo je obilježavajući Mjesec hrvatske knjige.
Novi testament, odnosno zavjet objavljen je 1562./1563. godine na glagoljici i na ćirilici, jer je namjera bila misijska. Stipan Konzul Istrian i Anton Dalmatin su prevoditelji, Primož Trubar vizionar i idejni podupiratelj, a barun Ivan Ungnad osnivač protestantske tiskare u Urachu, Tübingen.
Govoreći o ovom izuzetnom ostvarenju, prof. dr. sc. Alojz Jembrih istaknuo je da je tiskanje Novog testamenta bio pothvat 16. stoljeća u tiskarskom pogledu, a transliteracija je izdavački podvig 21. stoljeća u Hrvatskoj jer je dobiven prvi čitljiv tekst Novog testamenta koji će moći čitati svaki čitatelj koji ne zna glagoljicu.
- Transliteracija glagoljskog Novoga testamenta (1562., I. dio) dolazi na svjetlo dana 450 godina nakon prvotiska. U izdanju Teološkog fakulteta Matija Vlačić Ilirik 2007.i 2008. godine u Zagrebu je objavljen pretisak obaju prvotiska – glagoljsko i ćirilično izdanje, a upravo je po pretisku glagoljskog prvotiska Novog testamenta izrađena ova transliteracija. Stoga je ovo pravi blagdan hrvatske biblijske riječi u povodu 450. obljetnice prvog hrvatskog cjelovitog Novog testamenta tiskanog u Urachu, a prvog u Hrvata uopće.
Ovim, moglo bi se reći jubilarnim transliteriranim izdanjem, popunjava se i osvježava povijesno pamćenje o nastanku i postojanju prvoga hrvatskoga tiskanog prijevoda Biblije u ovom slučaju Novog testamenta na glagoljici, s jedne strane i podsjeća na 450. obljetnicu velikog prevoditeljskog, izdavačkog pothvata izvan Hrvatske u 16. stoljeću, s druge strane, rekao je Jembrih.
Podsjetio je da zasluga za hrvatske tiskane knjige u 16. stoljeću pripada Stipanu Konzulu, rođenom u Buzetu, iskusnom znalcu glagoljice i popu glagoljašu, te Antunu Dalmatinu, koji su izdavački projekt potpomognut od njemačkih mecena i velikom darežljivošću baruna Ivana Ungnada ostvarili sa suradnicima od kojih su neki mahom bili i glagoljaši.
Latinični prijepis glagoljskog izvornika je, kao i glagoljski izvornik, spomenik hrvatskim prevoditeljima, hrvatskom jeziku i glagoljici kojom je sačuvana i posvjedočena u Europi 16. stoljeća kulturna i jezična samosvojnost Hrvata i u doba reformacije.
Najnovije izdanje sadrži novost koja u dosadašnjoj hrvatskoj bibliografiji tiskanih hrvatskih knjiga u Urachu čini stanoviti raritet, a to je faksimilni prilog Errata- ispravaka koji su namijenjeni Novom testamentu (1562. godine, I dio).
O latiničkom prijepisu glagoljskog izvornika na njegovom predstavljanju u Buzetu je govorio i urednik dr. Dragutin Matak. (G. ČALIĆ ŠVERKO)