41. znanstveni skup Buzetski dani okupio je u petak u Narodnom domu petnaest predavaca s trinaest razlicitih tema koje sadržajem prate Buzet i Buzeštinu od antike do današnjih dana.
- Teme znanstvenog skupa, kockicu po kockicu, slažu mozaik iz kojeg proizlazi kulturno-povijesna slika buzetskog kraja, istaknula je predsjednica Katedre Cakavskog sabora Buzet Elena Grah Ciliga.
U uvodnom predavanju profesor Dušan Prašelj (Rijeka), govorio je o glazbenom putu Slavka Zlatica, u povodu 100. obljetnice rodenja ovog hrvatskog skladatelja, dirigenta, etnomuzikologa i glazbenog pedagoga rodom iz Sovinjaka.
Dr. sc. Klara Buršic-Matijašic (Sveucilište Jurja Dobrile u Puli), obradila je temu "Gradine Buzeštine kroz prizmu moderne tehnologije", dok se Ivan Milotic (Pravni fakultet u Zagrebu) usredotocio na temu "Natpis Justinijanova doba iz sela Rim (pod Rocom) - o crkvenoj organizaciji".
Željko Bistrovic (Konzervatorski odjel u Rijeci), pripremio je izlaganje "Dva konzervatorska priloga poznavanju kulturne topografije šireg podrucja Buzeštine", dok je dr. sc. Slaven Bertoša, Sveucilište Jurja Dobrile u Puli, izdvojio najznacajnije epizode iz prošlosti Vrha koji se prvi put u izvorima spominje 1195., a kao župa 1231. godine.
Zbog svojeg je zemljopisnog položaja Vrh u 17. stoljecu bio oznacen kao mjesto sa zdravim zrakom (di ottimo aere), pa su ga razne epidemije cesto zaobilazile. Vrh se cesto spominje u izvješcima mletackih rektora tijekom novog vijeka, a jako je nastradao u Uskockom ratu 1615.-1618. godine.
U vijecnici Narodnog doma predstavljena je 37. knjiga Buzetskog zbornika, godišnjaka objavljenog u izdanju Katedre Cakavskog sabora Buzet i Izdavackog poduzeca Josip Turcinovic Pazin.