Bulić-Cvitić: Poslodavci sami krivi za manjak radnika u turizmu

Zabrinuti sindikalisti - Marina Cvitić i Bruno Bulić (N. LAZAREVIĆ)
Zabrinuti sindikalisti - Marina Cvitić i Bruno Bulić (N. LAZAREVIĆ)

- Poslodavci u turizmu prvi su se put suočili s ozbiljnim problemom - nedostatkom sezonskih radnika. I sada ugledni stručnjaci poručuju: Moramo nešto mijenjati. Dobro jutro, Kolumbo! Za nedostatak sezonskih radnika u turizmu odgovornost snose Hrvatska udruga poslodavaca i Ministarstvo turizma, poručili su predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić i predsjednica sindikalnog Odbora za turizam Marina Cvitić s konferencije za novinare održane u utorak u Puli. Motivirala ih je, vele, zadnja sjednica Turističkog vijeća Hrvatske gospodarske komore.

Plaća sobarice oko 3.000 kuna

- Poslodavci su sami sebe doveli pred zid. Pod krinkom racionalizacije, fleksibilizacije i smanjenja troškova tjerali su svoje najkvalitetnije kadrove, što u prijevremenu mirovinu, što na Burzu rada, da bi im ostao što veći profit. U turizmu je zapravo jedini cilj profit, a kompanije koje su pale na četvrtinu stalnih radnika sada imaju problema. Davno sam govorio da mnogim poslodavcima nedostaje socijalne inteligencije i društvene odgovornosti. Nemilosrdno su stalnim radnicima dijelili otkaze, iako su znali da nemaju drugi izvor prihoda za sebe i obitelj, i zapošljavali sezonce.

I nije ih bilo briga što te ljude šalju na teret društva i države, i to države u kojoj i danas misle poslovati. Fali im, nadalje, i gospodarske inteligencije, jer ako poslodavac pošalje velik broj radnika iz svoje tvrtke, a riječ je o najstručnijim kadrovima u dobi između 45. i 55. godine, tko će učiti mlade koji dolaze? Škola te puno toga može naučiti, ali ne ono što naučiš od starijeg, iskusnijeg radnika, rekao je Bulić.

Naveo je primjer Njemačke koja zna da je dobar radnik danas veliko bogatstvo pa riskira sigurnost države i prima imigrante računajući na njihovu djecu, buduću radnu snagu. "A naši samo plaču", ističe Bulić, a plaće radnika u turizmu 17 posto su niže od hrvatskog prosjeka. Lani su iznosile oko 5.000 kuna, u što ulaze i dodaci za rad nedjeljom, praznikom, dvokratni i minuli rad, ali i plaće menadžera i članova uprava koje nisu ispod 50.000 kuna, uz jednokratne bonuse i do 500.000 kuna.

Bez toga, navode sindikalisti, prosječni radnik u turizmu dobiva oko 4.000 mjesečno, za najteži posao sobarice tek nešto iznad 3.000 kuna.

Dva mjeseca bez slobodnog dana

- Poslodavci čekaju da im drugi riješe problem, a to je Ministarstvo turizma, da im poveća uvozne kvote za radnike izvan EU-a, prvenstveno iz BiH. Poslodavci bi prvo trebali krenuti od sebe, uspostavljanjem boljih uvjeta rada i cijene rada za svoje radnike. Ove sezone uvjeti rada bili su katastrofalni, a dogodine, kao većinski sindikat u turističkim kompanijama u Istri, nećemo to dozvoliti.

Zakon se kršio uzduž i poprijeko; radnici su radili dva mjeseca bez ijednog slobodnog dana, radili su više od 60 sati tjedno, sobarice su čistile i 30-ak soba dnevno, konobari imali više od 50 ljudi u svom rajonu. Svi radnici su bili maksimalno iskorišteni pa i izrabljivani, uz neizdržljiv tempo rada, upozorila je Cvitić.

Propisati standarde rada u turizmu

SIKD je najavio da će od Ministarstva turizma tražiti uvođenje standarda rada u djelatnosti. Standarde su, uz sudjelovanje i HUP-a, prije desetak godina izradili stručnjaci s Hotelijerskog fakulteta, ali su ostali mrtvo slovo na papiru. Njihovim uvođenjem rasteretili bi se radnici, ali i smanjila stopa bolovanja, jer je presing usred sezone poguban po zdravlje, smatraju sindikalisti. Upozoravaju da inspekciju rada, kao i sve druge inspektore u nadležnosti različitih ministarstava, treba vratiti u državni inspektorat, neovisnu instituciju, odgovornu samo Saboru. (Duška PALIBRK)


Podijeli: Facebook Twiter