Buka je postala javnozdravstveni problem

Lokalne vlasti mogu, za potrebe nekih manifestacija, odrediti razinu buke (Jelena PREKALJ)
Lokalne vlasti mogu, za potrebe nekih manifestacija, odrediti razinu buke (Jelena PREKALJ)

Iako ju je većina stanovništva prihvatila kao dio svakodnevice, buka, osobito ona u napučenim gradskim sredinama, postala je javnozdravstveni problem. Tzv. akustično onečišćenje, poput onog svjetlosnog, boljka je suvremenog svijeta koja nije zaobišla ni Hrvatsku.

Bukom se definira svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje. Čak 80 posto zagađenja bukom u gradovima uzrokuju automobili i tu vrstu buke, unatoč svim intervencijama, naprosto nije moguće izbjeći, osim preseljenjem. Drugi izvori buke su građevinski radovi, industrija, a na koncu i razne manifestacije, pogotovo one koje se održavaju u središtu grada.

Svojevrsni je paradoks da su ljudi naprosto navikli na buku automobila, pa čak i kada su im semafori pod prozorima, ali im je nesnosna buka koja dopire s rock koncerata.

No, činjenica jest da buka može uzrokovati zdravstvene probleme, pogotovo u osoba koje su joj dulje izložene. Prema nekim procjenama, čak je 40 posto Europljana izloženo buci cestovnog prometa čiji je intenzitet veći od 55 decibela po danu, a čak 20 posto izloženo je razini buke koja prelazi 65 decibela. Te se razine smatraju nedopustivim za dugotrajnu izloženost stanovništva.

Osim što može uzrokovati nagluhost, buka utječe na vegetativni i endokrini sustav, kao i na psihomotoriku, utvrdili su stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba. Osobe izložene buci su razdražljive, dekoncentrirane, radni učinak im pada te uzrokuju više nesreća na radnom mjestu. U Zavodu ističu da se dosta istražuje i utjecaj buke na živčani, krvožilni, probavni i hormonski sustav, što se može očitovati porastom krvnog tlaka, poremećajem u radu probavnih organa, naročito crijeva, suženjem vidnog polja te endokrinološkim i metaboličkim poremećajima.

U Hrvatskoj postoji Zakon o buci koji bi trebao štititi  stanovništvo od negativnih utjecaja buke, predviđa i drakonske kazne, no istodobno dopušta jedinicama lokalne samouprave da radi održavanja javnih manifestacija na otvorenom odredi lokacije i razinu prekoračenja dopuštenih razina buke.

To čine sve jedinice lokalne samouprave, pogotovo one u turističkim središtima, pa tako i Pula, gdje su stanari koji žive u okolici raznih klubova i kafića osnovali Grupu za zaštitu od buke kako bi ostvarili ustavno pravo na miran san. Oni to pravo još nisu izborili, ali jest Arenaturist, koji nije dozvolio da u davno ugašenoj Piramidi ponovno zaživi diskoteka jer bi to remetilo miran san njegovih gostiju. (Piše Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

CIJELI TEKST ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD SUBOTE.

 


Podijeli: Facebook Twiter