Pilci (režnji češnjaka), žlajf (kočnica), seli (uvijek), prčutulo (vrsta dječačke igre) i druge starinske besede sinoć su ponovno oživjele na drugoj dijalektalnoj književnoj večeri "Kako se nekada govorilo na prostorima Bujštine".
Susret je drugu godinu za redom organizirao bujski ogranak Matice hrvatske u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem, a moderirao je Zlatan Varelija iz umaškog ogranka Matice.
- Htjeli smo uživo pokazati kako je lijepa domaća riječ. Pomalo gubimo multikulturalnost, a što sam starija sve više mislim da bi djeca u školi trebala učiti dijalekt, on znači vezanost uz teritorij, rekla je ravnateljica bujskog učilišta Lorella Toth Limoncin.
Pozvani autori, ali i sami posjetitelji pokazali su da iskreno uživaju u domaćem govoru koji čuvaju ruralna naselja Bujštine. Valentino Jakac iz Gamboci pored Grožnjana, poznat po objavi dijalektalnog rječnika od pet tisuća riječi, predstavljao je svoju knjigu pripovijetki iz vlastitog kraja "Kako se puli nas režinalo" (govorilo), a publici je izrecitirao tri nove pjesme kojima je oslikao mladenačke dane.
Sanja Biloslav iz Buzeta, učiteljica razredne nastave u oprtaljskoj školi predstavila je jezičnu baštinu Zrenja i okolice koju je otkrila pišući igrokaze za svoje učenike. Uz pomoć lokalnih stanovnika pretočila je ideje na književnom jeziku u njihov zavičajni. Tako je publika saznala da su kruške freške, mečele znači mučiti, jetre sutra, kuhati skehati i podsjetila se narodnih izreka "sve vaše šolde ne vredeju jeno pipo tabaka" te "Ča su jeli naši stari" kroz pjesmu Sanjine majke. Pozitivna atmosfera potaknula je i druge da se uključe u program.
- Ne može se na književnom jeziku reći tako lijepo kao na dijalektu. Pogriješili smo kao prosvjetni radnici što nismo tražili da se u škole uvede zavičajna nastava, uči povijest ovog kraja, izjavio je bivši ravnatelj Franjo Pazdiček, dok se nekadašnja učiteljica hrvatskog jezika iz Svete Lucije kod Oprtlja, a rodom iz okolice Zrenja, javila da pročita svoju priču "Dišpet". Možda neki nisu razumjeli svaki stih, no njezini prijeglasi pokazali su kakav je bio izvorni dijalekt.
A da se publika ne umori od priče, pobrinuo se glazbeno bračni duo Anita i Dante Marušić koji su izveli nekoliko vlastitih pjesama na gitari i dijalektu iz Marušića kod Grožnjana. (M. DAMJAN)