Digitalna preslika svih godišta tjednika Hrvatskog glasa, koji je u Bujama izlazio od 1947. do 1955. godine, predstavljena je u Gradskoj knjižnici Umag. Projekt je dar bujskog ogranka Matice hrvatske, publici ga je predstavio njegov idejni začetnik i nositelj Zlatan Varelija, a realizirala ga je tvrtka ArhivPRO iz Koprivnice. Pristup digitaliziranim godištima već je moguć na službenim internetskim stranicama Gradske knjižnice.
Kako je istaknuo Varelija, mnogi ne znaju da je Bujština nakon Drugog svjetskog rata imala svoj tjednik koji je nosio ime Hrvatski glas i koji je u kontinuitetu izlazio punih osam godina.
- Nigdje se nije talijanizacija s takvom žestinom obrušila na hrvatski živalj kao na prostorima Bujštine. To je životna slika hrvatskog pučanstva između dva rata. Zbog toga je nakon njegova završetka malo ljudi znalo hrvatski. Na ovim prostorima nije bilo niti učitelja koji bi znao hrvatski, osim nešto svećenstva. Tim više ovaj je tjednik odigrao značajnu preporoditeljsku ulogu, istaknuo je idejni začetnik.
Prvi je broj izašao 5. prosinca 1947., na četiri stranice, a uprava i uredništvo nalazili su se u Bujama. Odgovorni je urednik bio Ivan Turković, a list se tiskao u zadružnoj štampariji u Trstu. U zaglavlju lista stajalo je da je tjednik Hrvata Tršćanskog teritorija (ovdje se misli na tadašnji tzv. Slobodni teritorij Trsta). Cijena je bila izražena sa šest jugolira ili deset metrolira.
Iz impressuma lista vidljivo je da je tiskan do 1949. u Trstu, zatim do sredine 1950. u štampariji Jadran u Kopru, a onda u gradskoj štampariji u Puli. Od broja 111 od 9. rujna 1951. list se tiskao, kako je ispričao Varelija, sve do posljednjeg broja, u Tipografiji Umag. Glavni urednici ukupno 313 brojeva bili su Ivan Turković, Ratko Perić, Anton Petretić, Ljubo Prosen i Borivoje Tadić.
Hrvatski glas, naveo je autor ovog projekta, pisao je o svakodnevnici, životu na teritoriju pod Međunarodnim protektoratom, osnivanju tvornica, podizanju narodnih domova, izgradnji škola. Značajan prostor zauzimale su i edukativne teme (stočarstvo, pčelarstvo, sadnja kukuruza i krumpira, maslinarstvo, vinogradarstvo, uzgoj dudova svilca). Brojne su vijesti iz sela i zaselaka Bujštine, o tečajevima opismenjivanja, gradnji novih cesta te posebice o aktivnosti hrvatskih prosvjetnih društava.
Već od devetog broja, u ožujku 1948., pojavljuje se poznata rubrika svjedoka vremena "Jurina i Franina". Posebna se pozornost davala osnivanju i djelovanju hrvatskih prosvjetnih društava, a objavljivani su i stripovi. (Napisala Tanja KOCIJANČIĆ; snimio Mijat GAVRAN)