Iako je 10. prosinca prošle godine istekao rok do kojeg je AZRRI (Agencija za ruralni razvoj Istre) trebao platiti prvu ratu u iznosu od 621.000 kuna za 50-godišnji zakup 160 hektara zemljišta kraj Vodnjana planiranog za sadnju maslina, jer bi u slučaju neplaćanja prema odredbama ugovora s Ministarstvom poljoprivrede izgubio pravo na to zemljište, nije se dogodila nijedna od te dvije mogućnosti: niti je AZRRI platio, niti mu je zemljište oduzeto.
Priča je malo složenija, i seže u daleku 2005. godinu kada je tadašnja Vlada za cijelu Hrvatsku donijela odluku o "osnivanju služnosti na šumskom zemljištu" za ukupno 1.600 hektara opožarenog zemljišta diljem zemlje, pa i za 208 hektara takvog zemljišta nedaleko Vodnjana. U studenom 2006. godine Vlada je zaključkom to zemljište kraj Vodnjana dodijelilo AZRRI-ju, narednih godina trajala je procedura preimenovanja tog zemljišta od šumskog u poljoprivredno, nadležnosti su se selile iz jednog u drugo državno tijelo pa je tako koju godinu kasnije Vladino Povjerenstvo za imovinu ponovno donijelo odluku da se to isto zemljište dodijeli AZRRI-ju na 50 godina, ali uz smanjenje površine s 208 na 160 hektara.
Nepovoljne odredbe ugovora
Temeljem tih ranijih odluka, AZRRI je s Ministarstvom poljoprivrede, odnosno s tadašnjim ministrom Tihomirom Jakovinom 10. prosinca 2015. godine potpisao "Ugovor o osnivanju služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu", kojim je određeno da se za zakup 160 hektara zemljišta na 50 godina treba platiti ukupna naknada od 1,863 milijuna kuna, i to u tri godišnja obroka od po 621.000 kuna, od kojih prvi dospijeva 10. prosinca 2016., a sljedeća dva na isti datum 2017. i 2018. godine.
Kada je na funkciju direktora AZRRI-ja došao Igor Merlić, pokušao je najprije s ministrom Tihomirom Jakovinom, pa zatim i s novim ministrom poljoprivrede Davorom Romićem, ispraviti neke nepovoljne odredbe tog ugovora, među ostalim zabranu davanja zemljišta u podzakup, i neprovedivu odredbu da se zemljište ima zasaditi u roku od dvije godine. Zbog krutosti ugovornih odredbi, nije bila provediva zamisao da se veći dio tog zemljišta prepusti za sadnju lokalnim maslinarima, a ni oni sami, iako žele saditi, nisu bili voljni riskirati sa zemljištem čije je vlasništvo odnosno pravo upravljanja neizvjesno. AZRRI naravno nije mogao sam zasaditi 160 hektara maslinika, jer bi mu za to trebalo pet milijuna kuna kojih nema, ali ovoj županijskoj agenciji, tumači Merlić, nije ni svrha istom djelatnošću konkurirati istarskim poljoprivrednicima.
Za novo je rješenje bilo potrebno pričekati novu Vladu, pa se Merlić nedugo nakon što je Plenkovićeva Vlada konstituirana, u studenom prošle godine sastao s državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede Tugomilom Majdakom te mu izložio sporne točke ugovora i akutnu problematičnu situaciju s rokom za plaćanje prve rate zakupa.
Nije bilo daljnjih razgovora
- Majdak na sve to nije rekao ništa, osim da za taj ugovor nije ni znao i da će se "o tome još razgovarati", navijestivši time da će se problemom zemljišta kraj Vodnjana državna politika doskora i službeno pozabaviti. Novih razgovora međutim kasnije, ni do današnjeg dana, nije bilo, kazao nam je Merlić.
Uporište za odluku o neplaćanju prve rate zakupnine pronađeno je u nepoštivanju jedne obveze koju je u tom istom ugovoru sama sebi propisala država: AZRRI je naime za tih 160 hektara, nakon donijetih odluka o dodjeli zemljišta i potpisivanja ugovora, od strane Hrvatskih šuma trebao biti "uveden u posjed", i tek bi tim činom postao ugovorni zakupac. To se nije dogodilo, a niti je iz Hrvatskih šuma u AZRRI prispjela ikakva inicijativa da se ta ugovorna odredba provede. Ovakva situacija može se tumačiti i na sljedeći način: budući da AZRRI nije uveden u posjed, on tim zemljištem formalnopravno još uvijek ne raspolaže, pa prema tome nije (još) niti dužan plaćati zakupninu!
Prema zasad posve neslužbenim nagađanjima, sustav gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem mogao bi se politikom nove Vlade korjenito promijeniti, pa bi nadležnost za davanje zemljišta u zakup prešla u nadležnost lokalne samouprave.
- U tom slučaju bi za ovih 160 hektara nesuđenog maslinika natječaj raspisivao grad Vodnjan, i u tom slučaju bi se lokalni maslinari nesmetano mogli javiti odnosno kandidirati za površine za čiju su sadnju zainteresirani, a AZRRI bi se kao i svi oni također javio na natječaj, ali bi tražio svega desetak hektara kao optimalnu površinu za svoje potrebe, odnosno za eksperimentalne nasade za uspoređivanje svojstava i uroda raznih sorti maslina, rekao nam je Merlić.
Ako do takvog zaokreta ne dođe, AZRRI će i dalje braniti svoje pravo na to zemljište temeljem potpisanog ugovora, kako zemljište ne bi došlo u "treće ruke" te se eventualno i prenamijenilo, ali će nastaviti kod državnih tijela inzistirati da se ugovor o zakupu izmijeni. (Davor ŠIŠOVIĆ)