U oštroj konkurenciji sadašnjih i dolasku novih medija, posebno interaktivne televizije, novinare i sve djelatnike u komunikacijskoj industriji ocekuju znoj, krv i suze. Kako je slikovito na panel-diskusiji "Kada ce novine.com kupiti novine?" rekao Ozren Kanceljak iz hrvatskog Renderspacea, novinari više nece imati vremena ni za ispijanje kave, a kamoli odlazak na tržnicu po povratku s nekog dogadaja. Zbog novih brzih medijskih tehnologija vijesti ce se ukucavati na mjestu dogadaja.
Svi su se sudionici panela složili da internetski portali u Hrvatskoj još nisu opasnost za novine, ali ce dobivanjem novih alata za oglašavanje nesumnjivo to postati. Kanceljak je ustvrdio da su naši internetski portali "opca prepisivacina", a najposjeceniji su upravo oni koji najbrže prepisuju. Takva praksa, koja ubija novinarstvo, jer netko ipak mora proizvoditi vijesti, ne postoji na razvijenim tržištima. U SAD-u i Francuskoj, u kojima se najviše cijene autorska prava, pokušava se ovaj problem riješiti zakonom, ali je to gotovo nemoguca misija, u kojoj nije uspio ni medijski mogul Rupert Murdoch, jer se vijesti izmiksaju pa je teško dokazati autorstvo.
Po Kanceljaku, u skoroj buducnosti ce postojati samo supermediji koji ce objediniti sve tehnologije, brzo proizvoditi i plasirati vijesti te istodobno komunicirati s konzumentima. Neke ce novine preživjeti, ali u novim tehnologijama. I Tomislav Wruss iz EPH-a je suglasan da ce novina biti manje, "što je dobro jer ce se sacuvati mnoge šume". Konzumenti vijesti ce biti izloženi interakciji, a kojem ce se mediju više prikloniti, to je zasad irelevantno, smatra.
Panel-diskusiju "Kako grad pretvoriti u top brand?" zasjenio je sveprisutni zagrebacki gradonacelnik Milan Bandic, koji je i sam svojevrsni brend, pa je i ovu priliku iskoristio za samopromociju. Svoj je nastup zacinio spinovima i idejama koje se još nisu ostvarile, pa do izražaja nisu došli Feda Vukic, koji se na Arhitektonskom fakultetu bavi upravo brendiranjem, i Nazif Hasanbegovic iz BiH CMC-a, koji radi na brendiranju Travnika i Sarajeva, koji su imali što reci o ovoj temi. U takvoj konstelaciji Andrej Drapal iz slovenskog Pristopa se zadržao na teoretskim postavkama brendiranja grada. Gdje su Hrvatska i zemlje regije u brendiranju gradova, zorno su pokazali podaci koje je iznio moderator dr. Božo Skoko sa zagrebackog Fakulteta politickih znanosti da se na svjetskoj listi brendiranih gradova iz regije našao samo Dubrovnik, i to na 56. mjestu.