Istraživanja o psihološkom stanju nacije su porazna. Hrvatskom vladaju teški pesimizam, apatija, razočaranje, nepovjerenje... U svim bivšim socijalističkim zemljama povjerenje u sustav pojela je korupcija, a političari u predizborno vrijeme obećavaju blagostanje i boljitak. Predsjednik Ivo Josipović pozvao je pak dobrostojeće građane i tvrtke na osnivanje fonda solidarnosti koji bi trebao poduprijeti socijalne projekte (paketi socijalnih proizvoda, jednokratna nužna pomoć u slučaju akutnog siromaštva) i kojim bi rukovodile javne osobne naglašenog moralnog autoriteta. I dok se prozvani traže, poznata psihologinja Mirjana Krizmanić, ima, kako sama kaže, grozno primitivan recept.
- Moramo se vratiti na solidarnost kakva je bila za vrijeme rata i robnu razmjenu, preporučuje Krizmanić navodeći primjer Engleskinje u svom kvartu koja tuđu djecu poučava engleskom jeziku u zamjenu za pranje prozora. "Tako nitko neće biti nezaposlen, a djeca će koliko-toliko profitirati", komentirala je psihologinja. Ona smatra da se na taj način nezaposleni mogu aktivirati kako ne bi postali nezapošljivi.
Dakle, kvartovska solidarnost? Zvuči mi kao kadar iz filmskog vremeplova. Susjedi se posjećuju, nose si kolače, djeca se igraju u dvorištu, međusobno si pomažu u popravljanju stana, pomažu u nošenju drva za ogrjev... I dok sam, kao i većina Hrvata izgubila povjerenje prvo u državu, politiku, sustav, a potom i u susjede, nadu mi je ulila slučajna informacija da u nekim kvartovima baš i nije tako.
Prostorije pulskog Mjesnog odbora Stoja gotovo nikada nisu prazne. Predsjednica odbora Marija Langer i voditeljice aktivnosti, Lidija Košir i Nives Cukon, okrenule su se građanima tako što u svojim prostorima omogućuju zabavu, edukaciju i rekreaciju, od najmlađih do najstarijih.
- Kolači za susjedu? Uvijek, veselo će Lidija Košir, jedna od voditeljica aktivnosti. Važno je stvoriti takav ugođaj i u kvartu i razredu, priča Lidija inače majka petero djece koja kao da je čitala misli Mirjani Krizmanić te je već na Stoji osnovala psihološke grupe podrške koje imaju za cilj razvoj i poboljšanje međusobne komunikacije članova grupa, kao i pružanje podrške stanovnicima radi poboljšanja kvalitete suživota. (Piše Lara BAGAR)
VIŠE O OVOJ TEMI ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.