U svekolikoj poplavi poskupljenja osnovnih namirnica, poput kruha, mlijeka i šecera, gradani Hrvatske uskoro ce se susresti i s porastom cijene njihove omiljene "budilice" - kave. Globalno zatopljenje, manifestirajuci se kišnim ljetima i zimama te pretjerano visokim temperaturama, nanijelo je goleme štete velikim izvoznicima i proizvodacima kave, poput Brazila i Kolumbije. Najviše su pogodeni kolumbijski uzgajivaci, kojima je prinos u 2009. godini smanjen za visokih 40 posto.
Kvalitetna kava raste na višim nadmorskim visinama, gdje doslovno bujaju grmovi te biljke. Južna Amerika, zbog humusnog i vulkanskog tla, idealna je za proizvodnju tog stotinama milijuna ljudi najomiljenijeg napitka.
Viša nadmorska visina omogucuje sporije sazrijevanje zrna kave, što finalni proizvod cini u konacnici i kvalitetnijim. No, obilna kiša sprjecava cvjetanje kavenog grmlja i idealna je podloga za kukce i bolesti koje napadaju plantaže kave. Sve navedeno za posljedicu ce imati smanjeni prinos nakon berbe u rujnu. Postoji bojazan da bi kava Europljanima mogla postati svojevrstan luksuz.
- Treba nam nekoliko tjedana suhog vremena da bi grmovi mogli procvasti. Ako nema cvjetanja, nema ni kave, rijeci su Luisa Fernanda Sampera iz kolumbijskog udruženja proizvodaca kave.
Ilustracije radi, Kolumbijci su berbu 2009. godine završili sa 7,8 milijuna vreca kave, od kojih svaka teži 60 kilograma, što je u konacnici bila najslabija berba u zadnje 33 godine. Lani je kava spremljena u 8,9 milijuna vreca, dok je normalna berba izmedu 11 i 12 milijuna vreca. Pad je i više nego evidentan.
Katastrofalne poplave koje su pogodile Brazil i Kolumbiju krajem prošle i pocetkom ove godine direktno su utjecale na dva milijuna ljudi koji žive od nekog oblika poslovanja s kavom, a nevjerojatnih 1,3 milijuna hektara zemlje je potopljeno.
50 kilograma kave košta oko 280 dolara, najviše u zadnjih 13 godina. Znaci li to da Hrvate ceka kunu-dvije skuplji kofeinski užitak?
Po podacima Hrvatske gospodarske komore, hrvatski ugostitelji najvjerniji su kavi iz Brazila. Lani je iz te južnoamericke zemlje uvezeno 8.205 tona kave, vrijednosti vece od 21 milijun dolara. Ovog sijecnja uvezli smo 465 tona brazilske kave, 220 tona manje no lani u istom mjesecu. Hrvati nakon brazilske najviše konzumiraju kavu iz Indije, odakle su lani uvezene 6.173 tone, vrijedne gotovo 12 milijuna dolara. U sijecnju smo odatle uvezli 395 tona kave, 110 manje nego lani. Cini se da je recesija duboko zagrizla u novcanike i kad je rijec o omiljenom dijelu dana - ispijanju kave na nekoj od mnogobrojnih terasa hrvatskih kafica.
Podatke o godišnjoj potrošnji kave u Istri potražili smo u pulskom HGK-u, gdje su nas uputili na onaj u Zagrebu, od kojeg doznajemo da tražene podatke nemaju. Isto pitanje postavili smo i poznatom istarskom preradivacu Ivi Ucciu Mileticu, vlasniku rovinjske tvrtke Caffe Monte, koji takoder veli da se u Istri statisticki ne prati potrošnja kave.
Ipak, po njegovim saznanjima potrošnja raste, a razlog tomu je cinjenica da se cijena napitaka od kave ne mijenja i medu najnižima je u ugostiteljskoj ponudi. (Dragana ŠMITRAN/NL, GI)