Prošle je godine u hrvatskim bolnicama presadeno 156 bubrega, 60 jetara, 20 srca i 13 pankreasa. Osim toga bilo je i 19 donora pluca koja se i hrvatskim pacijentima presaduju u Becu. Potrebe su daleko vece jer je danas na listi cekanja samo za bubreg 330 osoba.
Spašavanju ili produljenju života doprinijela je i Hrvatska donorska mreža koja je u Medulinu održala godišnju skupštinu. Znacajna je njihova uloga jer izmedu ostalog obrazuju koordinatore u bolnicama, a koordinatori su ti koji organiziraju transplantaciju.
Na pocetku cijelog procesa imaju težak zadatak razgovora s obitelji od koje traže pristanak. Nakon toga u najhitnije moguce vrijeme moraju organizirati transplantaciju. Vrijeme je presudno u ovoj misiji. Presadivanje srca mora se obaviti u roku od cetiri do šest sati, presadivanje bubrega do 48 sati.
Dr. Nikola Žgrablic, anesteziolog u pulskoj Opcoj bolnici i predsjednik Hrvatske donorske mreže, rekao je na skupštini da je jedna od važnih uloga donorske mreže poslati poruku javnosti o važnosti transplantacije i još uvijek nedostatku organa.
U Hrvatskoj je posljednjih godina povecan broj donora pa ih je lani bilo 17 na milijun stanovnika, što je više od europskog prosjeka. Medutim, to je još uvijek daleko manje od potrebnog broja. Sve je više pacijenata koji cekaju na organ, a medicina je sa svoje strane postala puno uspješnija. Unatoc tome ljudi umiru ne docekavši organ spasa.
Da bi se cijeli proces unaprijedio potrebno je osnovati nacionalnu donorsku agenciju, naglašeno je još jednom na skupštini. Donorska je mreža na volonterskoj bazi, a Hrvatskoj je potrebna profesionalna organizacija - agencija koja ce voditi jedinstvene liste cekanja, statistiku i koordinirati program.