Iako u Istri, prema podacima koje smo dobili, Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja nije polucio uspjeh kakav se možda ocekivao, nedavno ga je Sabor svejedno produžio do konca 2012. (trebao je vrijediti do kraja godine, op.a.).
"Brzi zakon", koji je ocito bio donesen da bi se olakšala krizna situacija u gradevinarstvu, stupio je na snagu u lipnju 2009., a investitorima omogucava da vec u roku od 45 dana dodu do rješenja za gradenja. Time je birokratski postupak sveden na minimum jer se jednim dokumentom omogucilo gradenje objekata iznad 400 cetvornih metara bruto površine, za što je investitorima, prije stupanja na snagu ovog zakona, trebala lokacijska dozvola te potvrda glavnog projekta.
BEZ VELIKIH ULAGANJA
No, ocito da ni to nije bilo dovoljno poticajno, barem ne u Istri, gdje je tu mogucnost dosad iskoristilo vrlo malo njih. Iz županijskog Odjela za prostorno uredenje i gradnju dostavili su nam podatke za sve istarske opcine i gradove Buzet i Buje, a prema kojima je od lipnja prošle godine do danas izdano svega šest rješenja za gradenje. Ni jedno od tih rješenja ne odnosi se na velike investicije, vec je rijec o manjim zahvatima, gradnji stambenih i ugostiteljsko-turistickih objekata.
Resorna županijska procelnica Grozdana Lovrecic naglašava da su rješenja izdavana u propisanom roku od 45 dana, ali samo ako su bili zadovoljeni svi zakonski uvjeti, što je u praksi znacilo da su rijetki dobivali rješenja u zadanom roku.
Inace, županijski resorni odjel je od lipnja 2009. do danas zaprimio 24 zahtjeva za izdavanje rješenja za gradenje, od cega su tri odbijena, u isto toliko slucajeva su investitori sami odustali, sedam je zahtjeva odbaceno, dok su cetiri predana na rješavanje Gradu Umagu, a jedan je još u postupku. Razlog odbijanja zahtjeva je, navodi Lovrecic, u jednom slucaju bio taj da investitor nije raspolagao dokazom da ima pravo graditi, zatim da je gradenje pocelo bez odgovarajuceg akta nadležnog tijela, a bilo je i zahtjeva za gradenje koji nisu bili u skladu s planskom dokumentacijom.
LOŠA ISKUSTVA - SLAB ODZIV
U Gradu Puli su, pak, izdana svega tri rješenja za gradenje, dok su još dva u postupku. Resorni procelnik Giordano Škuflic istice da se ta rješenja, u odnosu na vrijednost investicija, nisu odnosila na kapitalne objekte velike vrijednosti.
"Od tri izdana rješenja jedno se odnosilo na objekte komunalne infrastrukture, zatim za gradenje stambene gradevine, te za rekonstrukciju gradevine (promjena namjene) u postojecim gabaritima", pojašnjava Škuflic.
Grad Pula je, inace, dosad zaprimio osam zahtjeva za izdavanje rješenja za gradenje, a procelnik navodi da se kod izdanih rješenja "nacelno pridržavalo zakonskog roka za njihovo izdavanje".
U Porecu su zaprimili devet zahtjeva, a izdali cetiri rješenja. U postupku su još dva, dok su dva odbacena te je u jednom slucaju stranka sama odustala. Od cetiri izdana rješenja dva se odnose na poslovne gradevine te po jedna na stambenu i infrastrukturnu. Rok od 45 dana u Porecu se uglavnom poštivao, a iz dostavljenih podataka je vidljivo da se u nekim slucajevima rješenje izdavalo i puno prije zadanog roka.
Što se tice odbacenih zahtjeva, u Gradu Porecu navode da se oni odnose na zahtjeve investitora za legalizacijom vec izvedenih radova na stambenim gradevinama, za što zakon ni ne predvida izdavanje rješenja za gradenje.
"Iako nije velik broj zahtjeva za izdavanje rješenja, zakon je potaknuo investicije. Medutim, loša prethodna iskustva u izdavanju potrebnih dozvola zbog dugotrajnosti postupka rezultat su slabog odaziva investitora da iskoriste mogucnost izdavanja rješenja", mišljenja su u poreckoj gradskoj upravi.
NEPOTPUNA DOKUMENTACIJA
Gradnja postrojenja za rekuperaciju otapala najveca je investicija, teška 25 milijuna kuna, u Gradu Umagu za koju je izdano rješenje za gradenje. Osim toga, izdano je još jedno za prenamjenu prostora, no ta je investicija bila znatno niža (655 tisuca kuna). Grad Umag je, inace, zaprimio pet zahtjeva za izdavanje rješenja, od cega su dvije stranke odustale, a jedan, koji se odnosi na gradenje višestambenog objekta, još nije riješen.
Grad Pazin je zaprimio pet zahtjeva, od kojih su cetiri riješena. Jedan predmet je još uvijek u postupku rješavanja.
"Investicije su s raznih podrucja, odnosno u našem slucaju radi se o izgradnji jednog poslovnog objekta (servisno-prodajnog centra), zatim izgradnja komunalne infrastrukture za trgovacki centar, izgradnja ceste u poslovnoj zoni, izgradnja fekalnog kolektora te jedan telekomunikacijski objekt. Neke investicije su odmah realizirane, a za ostale ocekujemo da bi trebale biti ubrzo realizirane", istice resorni pazinski procelnik Daniel Maurovic.
Grad se, prema njegovim rijecima, pridržavao svih rokova koji su u njegovoj nadležnosti, ali se zbog, primjerice, nepotpune dokumentacije rok izdavanja akata u principu ipak, pokazuje praksa, produži preko zamišljenih 45 dana.
"Mogu napomenuti da u Gradu Pazinu i inace puno pažnje posvecujemo rokovima za izdavanje lokacijskih dozvola i ostalih akata vezanih za gradnju u skladu sa Zakonom o prostornom uredenju i gradnji, pogotovo za investicije u gospodarstvo i infrastrukturi, jer promptno rješavamo i takve zahtjeve", zakljucuje Maurovic. (Bojan ŽIŽOVIC)
U Rovinju jedini zahtjev - odbijen
Iako bi svatko ocekivao da se najvece gradevinske investicije
dogadaju u priobalju, prema podacima o izdanim rješenjima za gradenje
istarskih gradova uz obalu, ocito je da ili investitori nisu upoznati s
"brzim zakonom" ili je kriza toliko pogodila gradevinarce da se vrlo
malo toga gradi. Primjer Rovinja izdvojili smo jer nam odande odgovaraju
da su zaprimili jedan zahtjev za izdavanje rješenja za gradenje, a i
taj je - odbijen.
"Otkad je rovinjska administracija preuzela na sebe izdavanje
dozvola, od vecih je investicija realizirana izgradnja hotela Monte Mulin
te dvaju trgovackih centara. Zapoceta je i rekonstrukcija i nadogradnja
Gimnazije i izgradnja školske sportske dvorane te izgradnja hotela
Lone", napominju u Gradu.