Gradovi Buzet i Pazin, te općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lanišće, Lupoglav, Motovun i Sveti Petar u Šumi, pokrenuli su lani zajednički projekt razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa, a sada su došli do ključne faze, do javne rasprave o planu razvoja širokopojasne infrastrukture koja će potrajati od 13. ožujka do 12. travnja. U Gradu Buzetu kao nositelju projekta očekuju da će tijekom javne rasprave dobiti podatke od potencijalnih investitora o namjerama izgradnje širokopojasnog Interneta u iduće tri godine.
Najkasnije do 2020.
- Drago mi je što smo zadnjih mjeseci imali kontakte sa potencijalnim investitorima što znači da interes za ovo područje postoji. Uz nekoliko nacionalnih potencijalnih investitora javili su se i neki regionalni i postoji mogućnost s obzirom na iskazani komercijalni interes da bi mogli pokriti gotovo cijelo područje svih devet jedinica lokalne samouprave koje bi najkasnije 2020. godine trebale imat pristup Internetu brzinama od najmanje 30, a i više od 100 Mbit/s, istaknuo je na jučerašnjoj konferenciji za novinare gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić.
Operatori su dužni dostaviti tražene podatke o stanju postojećih širokopojasnih mreža sljedeće generacije i planiranim ulaganjima u širokopojasne mreže sljedeće generacije u idućem trogodišnjem razdoblju, a krajnji rok izgradnje svih priključaka je ožujak 2020. godine. Plan razvoja širokopojasne infrastrukture predviđa i drugi model financiranja, prvenstveno za one zone za koje ne bude iskazan komercijalni interes, a to je kandidiranje na europske fondove.
Vrijednost dokumentacije za razradu projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje dva grada te sedam općina je 145.000 kuna plus PDV. Procjenjuje se da bi ukupni troškovi širokopojasne mreže za to područje, koje obuhvaća 22.627 stanovnika odnosno 7.589 kućanstva, ovisno o odabranoj tehnologiji, mogli iznositi 64 do 74,5 milijuna kuna bez PDV-a. Planira se izvesti ukupno 9.475 priključaka.
Kvaliteta života
- Vjerujem da ćemo već u ovoj prvoj javnoj raspravi imati iskazan interes za gotovo cijelo područje. Drugi smo u Istri koji su do sada objavili javnu raspravu vezanu uz plan razvoja širokopojasne infrastrukture, upravo sa željom da procedura izrade dokumentacije bude gotova do kolovoza kada se, u slučaju da ne bude za cijelo područje iskazan komercijalni interes, očekuju natječaji europskih fondova za financiranje širokopojasnih mreža, istaknuo je Žulić.
Gradonačelnik Pazina Renato Krulčić naglasio je da se ovim projektom pokazuje zajedništvo središnje Istre i Istarske županije općenito.
- Jedino zajedničkim pristupom možemo osigurati ono što je naša osnovna funkcija, a to je bolji i kvalitetniji život u našim gradovima i općinama. Da bi to postigli kroz ovaj projekt stvorit će se puno kvalitetnih uvjeta za razvoj modernih tehnologija koje svakim danom zauzimaju sve više prostora i neminovno je da će se do 2020. godine upravo kroz brži pristup, kroz Internet ili kroz razmjenu podataka putem širokopojasnih mreža, isto tako garantirati određenu kvalitetu života, da li kroz e- državu, e- grad, e- općinu, da li kroz povećanje broja zaposlenih u tim industrijama. Sigurno će i gospodarstvenici imati povećanu dodatnu vrijednost za svoje proizvode, bit će brži i vidljiviji na tržištu. Jedan podatak govori da u razvijenim europskim državama povećanje od samo 10 Mbit/s, generira između 0,5 do 0,7 posto rasta BDP-a. Možemo samo pretpostaviti koliko će takva jedna širokopojasna mreža pomoći gospodarstvenicima u razvoju, odnosno u rastu BDP-a. Nama će sigurno pomoći da postignemo određene ciljeve na razini gradova i općina, gdje ćemo u što kraćem vremenu i što konciznije odgovarati na upite građana, ali i ponuditi neke nove usluge od sigurnosti naših zajednica do bržeg protoka informacija, ali i razvoja novih tehnologija na našem području, istaknuo je Krulčić.
Brži internet
Glavni cilj projekta je izgradnja Next Generation Access širokopojasne mreže temeljene na tehnologiji kojom će se osigurati pokrivanje brzim (30-100 Mbit/s) i ultrabrzim širokopojasnim pristupom (više od 100 Mbit/s), odnosno infrastrukturni preduvjeti za održivi, dugoročni društveni i gospodarski razvitak na projektnom području.
- Ovaj projekt je izuzetno bitan, jer pristup tim brzinama ima jako mali postotak ljudi. Kada se krenulo u izradu plana svega njih jedan posto prema podacima HAKOM-a imalo je pristup brzinama preko 30 Mbit/s, iako se u međuvremenu stanje malo poboljšalo, ali samo u centrima Buzeta i Pazina. U roku od tri godine očekujemo da bi preko 90 posto stanovnika trebalo imati pristup tim brzinama, zaključio je Žulić. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)