Do 2013. godine svi stanovnici Europske unije dobit ce pristup brzom internetu, a do 2020. svako domacinstvo imat ce pristup internetu preko posebno brzih optickih kabela, stoji u "Digitalnoj agendi" Europske komisije, u kojoj i tri glavne mjere za ostvarenje tog cilja.
Prema podacima s pocetka godine, Europa ima najvecu gustocu širokopojasnih internetskih prikljucaka na svijetu - najviše u Danskoj i Nizozemskoj, a najmanje u Bugarskoj i Rumunjskoj - no Europska komisija smatra da Europa sa samo cetvrtinom stanovništva koje ima pristup brzom internetu ne može biti ponosna.
Stoga predlaže clanicama da podrže širenje internetske mreže i posebno mreže koja se temelji na optickim kabelima što omogucavaju ultrabrzi internet kakav je sada dostupan samo za jedan posto europskog stanovništva.
U najrazvijenijim azijskim zemljama, Japanu i Koreji, takav internet dostupan je za cak 15 posto stanovništva.
Hrvatska se po brzini interneta s maksimalna dva megabajta u sekundi nalazi na zacelju Europe, a podjednako loše stojimo i po udjelu korisnika širokopojasne mreže u odnosu na ukupan broj korisnika interneta.
Hrvatska prednjaci i po skupoci brzog interneta, jer je prema nedavno objavljenim podacima sa svjetskih telekomunikacijskih tržišta prosjecna europska cijena brzog interneta po jednom megabajtu u sekundi manja od tri eura, dok je prosjecna cijena iste usluge u Hrvatskoj veca od 15 eura, ovisno o tarifama pojedinih operatera.