"Tekuce zeleno zlato Istre" naziv je medunarodne manifestacije koja je u Taru po 16. put okupila osamdesetak maslinara iz Istre, Lošinja, Zadra i Slovenije, a sve u organizaciji udruge maslinara Istarske županije Olea iz Tara.
Od 80 pristiglih uzoraka najbolje ekstradjevicansko maslinovo ulje ima Bruna Petrovic iz istoimenog OPG-a u Kašteliru, kojoj je dodijeljena velika zlatna medalja za postignutu kvalitetu. La Vel naziv je pobjednickog ulja, što u dijalektu znaci kamenica, kako kaže gospoda Petrovic. Proizvod je to nove tehnologije i obiteljske tradicije njene obitelji koja obraduje 600 rodnih maslina i još toliko mladih, od cega su ove godine proizveli 800 litara ulja. Drugo na bodovnoj listi je ulje obitelji Žužic iz Tara, a trece Antona Stojnica iz Vabrige i Marijana Cossetta iz Buja. Sva su ostala ulja nagradena, a tek su dva uzorka u rangu djevicanskog ulja.
Preveliki uvoz
Predsjednik organizacijskog odbora manifestacije Italo Žužic pohvalio je ovogodišnja ulja. Maslinari su naucili brati poluzelen plod, a kada je sirovina dobra, imate dobar proizvod. Ove je godine bilo fantasticno ulje, sada kada je svježe, skoro je perfektno. Gorka i pikantna ulja sadrže antioksidativne sastojke i time dobivaju visoku ocjenu.
- Maslina je naša šansa u Europi, ali je potrebno steci prepoznatljivost, rekao je Milan Antolovic, županijski procelnik za poljoprivredu, pohvalivši pritom udrugu Olea zbog promocije maslinovog ulja. Konacno je dogovoren model zaštite, odnosno da se nastavlja sa zaštitom izvornosti istarskog maslinovog ulja, što bi se moglo dovršiti iduce godine. Time se odustalo od tri prethodno predana zahtjeva za zaštitu geografskog porijekla. Brend se najkvalitetnije može stvarati na regionalnom principu, smatra Antolovic.
- Imamo kvalitetno ulje, ali je pitanje koliko je prepoznatljivo. U postupku je šest zaštita oznaka maslinovog ulja u Hrvatskoj, rekao je Vinko Milat iz Ministarstva poljoprivrede. Veli da u Hrvatskoj ima od pet do šest milijuna stabala maslina, a moglo bi ih biti dvostruko više. Dvije litre po stanovniku godišnje premala je potrošnja, u EU-u se u prosjeku troši pet litara. Spomenuo je nerazumno velik uvoz od milijun litara ulja, nasuprot premalog izvoza. Godišnja je hrvatska proizvodnja 4,8 milijuna litara.
- Kad ne bude carine, pitanje je kako cemo konkurirati kod kuce s našim uljima po cijeni od deset do 15 eura, u odnosu na uvozna od dva, tri eura, rekao je Milat i dodao da je u Istri ulje dvostruko skuplje od onoga u Dalmaciji.
Najavio je da ce i u EU-u poticaji biti prema površinama - sada je 2.055 kuna po hektaru bez obzira na to što je posadeno, a za prodaju ulja preko racuna dodatnih 10 kuna po litri. Europa nece stimulirati kolicine nego marketing. Treba povecati potrošnju ulja i omoguciti maslinarima da mogu živjeti od proizvodnje ulja, zakljucio je Milat.
Subvencije vjerojatno još jednu godinu
Ulaskom u EU poticaji ce biti oslonjeni na fondove Unije, a pored toga izdvajat ce se iz državnog proracuna kao i sada. Županije i opcine moci ce sufinancirati jedino zaštitu proizvoda i marketing. Poljoprivrednicima Antolovic sugerira formiranje zadruga kako bi mogli koristiti sredstva fondova, po uzoru na ribarske zadruge.
Italo Žužic upozorio je na razjedinjenost maslinara, vinara i vocara. Svako selo ima svoju udrugu kao i opcinu, što je nepotrebno trošenje novca.
Kad je rijec o subvenciji sadnica maslina, vinove loze i vocaka, Istarska županija ove godine u proracunu nije predvidjela sredstva. Antolovic se nada da ce putem kredita, kao i lani, ipak osigurati poticaj za nabavku sadnica. Informacija o tome bit ce poznata do kraja godine. Na svom zadnjem zasjedanju prije raspuštanja Sabor je odobrio nastavak subvencioniranja lokalne samouprave do 30. rujna 2012. godine. Poljoprivrednici su putem udruga izrazili potrebu za sto tisuca sadnica maslina, 300.000 loznih cjepova i 15.000 vocaka. Kao i proteklih godina, po trecinu cijene sadnica placa Županija, Opcina i proizvodac.
Zbog suše i neadekvatne tehnologije u zaštiti, ovogodišnji je urod bio 25 posto manji od lanjskog, culi smo od Antolovica. Racuna da Istra danas ima 1,5 milijuna stabala maslina. Time je uz vinograd postala dominantna kultura. Kada sve dode na rod, niti postojecih 27 uljara nece biti dovoljno, smatra procelnik.