Prije samo nekoliko godina upravo je hrvatski Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) na Jadranu bio jedna od glavnih prepreka na hrvatskom putu u Europsku uniju. Proglašenje ZERP-a izazvalo je žustre reakcije Slovenije, Italije i EU-a, koje su tražile od Hrvatske da odgodi njegovu primjenu sve dok se ne postigne "sporazum u interesu svih strana".
Hrvatska je bila prisiljena birati između ZERP-a i EU-a. Vlada premijera Ive Sanadera izabrala je EU i u ožujku 2008. odustala od primjene ZERP-a na zemlje članice Unije.
No sada, pet godina kasnije, iz Bruxellesa stiže ocjena da je uspostava isključivih gospodarskih pojasa u Sredozemlju dobar način upravljanja resursima. Europska komisija naglašava da "proglašavanje i uspostava pomorskih zona ostaje suvereno pravo svake obalne države".
Dok bi se hrvatska dobit kada bi koristila svoj zaštićeni pojas povećala sa sadašnjih 103,15 milijuna eura na 134,9 milijuna eura, s druge bi strane Italija izgubila 57,2 milijuna eura, a i troškovi bi joj se povećali za 47,9 milijuna eura, pa bi ukupni gubici iznosili 105,1 milijun eura.
Međutim, barem u hrvatskom slučaju, riječ je o virtualnim milijunima. Ulaskom u EU i more koje je Hrvatska proglasila svojom zaštićenom ribolovno-ekološkom zonom postalo je europsko more na kojem se primjenjuje zajednička ribarska politika EU-a, što znači i da ribari svake članice EU-a imaju pravo ribariti u našem gospodarskom pojasu. Dakle, čak i da proglasi puni gospodarski pojas, ograničenja bi osjetili jedino ribarski brodovi iz zemalja izvan EU-a.
Tonči Tadić, koji je prije točno 12 godina inicirao prvu saborsku raspravu o gospodarskom pojasu, smatra da je poruka Europske komisije ipak znak da Bruxelles sada nastupa drukčije. Hrvatska je sada članica EU-a i više je nitko ne može ucjenjivati aktiviranjem ZERP-a, napominje Tadić.
I pomoćnik ministra za ribarstvo i ravnatelj Uprave za ribarstvo Miro Kučić nije iznenađen stajalištem Europske komisije. Podsjeća da je riječ o staroj politici EU-a, koja se temeljila na stavu da će svaka zemlja najbolje brinuti o svojim morskim resursima ako ti resursi budu dijelom njezina gospodarskog pojasa. To se, međutim, dosad nije odnosilo na Hrvatsku jer nije bila članica EU-a.
- Tek sada opet je aktualno to pitanje, upozorava Kučić i podsjeća da to neće poremetiti odnose na sjevernom Jadranu s Italijom i Slovenijom, jer se ZERP ionako ne primjenjuje na članice EU-a. (D. ROMAC/NL)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU